
U velikoj sali Gradske opštine Novi Beograd 21. juna 2025. godine promovisan je tematski zbornik Banija – srpski narod, istorija i kultura sa naučnog skupa održanog u Matici srpskoj u novembru 2023. godine. Ovaj multidisciplinarni zbornik je objavljen u okviru Krajiškog odbora Matice srpske i obuhvata 24 rada.
Na promociji su govorili dr Sofija Božić, dr Milan Gulić, prof. dr Dušan Ivanić i dr Milan Micić.

Dr Sofija Božić govorila je o čuvenoj braći Pribićević (Svetozaru, Milanu i Adamu), od kojih je najvažniji bio Svetozar Pribićević koji je ostavio najveći trag u političkoj istoriji srpskog naroda.
– Postoje tri etape djelovanja Svetozara Pribićevića. Prva, predratna završena je ostvarenjem njegovog mladalačkog sna – ujedinjenjem Južnih Slovena u jednu državu. U drugoj etapi zauzimao je visoke pozicije u institucijama vlasti i persona grata na dvoru regenta kralja Aleksandra Karađorđevića, da bi na kraju bio odbačen kao najveća prepreka normalizaciji srpsko-hrvatskih odnosa. Treća faza je trajala do njegove smrti, on se u tom periodu potpuno priklonio Hrvatima, iako je do tada bio nepokolebljivi ogorčeni protivnik njihovog vođe Stjepana Radića i njegove politike. I od pristalice centralizma i unitarizma pretvorio se u pobornika federalizma i čak počeo da kritikuje beogradski režim.

Što se tiče Milana Pribićevića, Božićeva navodi da savremenici za njega kažu da je bio političar po svom biću.
– Takođe, bio je i vojnik, zemljoradnik i pisac. Jedan od osnivača i narodni sekretar Narodne odbrane, to je program rada na rušenju Austrougarske monarhije i ujedinjenju Južnih Slovena. Za vrijeme Velikog rata vojevao je na Ceru, Jadru i u ostalim slavnim bitkama, i izašao u činu pukovnika. Poslije rata bio je narodni poslanik. Počeo je da izražava ljubav prema selu i da osniva seljačka vijeća po selima Like, Banije i Korduna i uređivao je list namijenjen seljaštvu Srpsko kolo. Postao je jedan od vođa zemljoradničke ljevice kada se razišao od Svetozara, ali se zalagao za federativno uređenje kao i Svetozar. Od mladosti bavio se pisanjem.
– Adam Pribićević je bio urednik Srpskog kola. Jedini od Pribićevića koji je doživio i preživio Drugi svjetski rat. Bio je protivnik Trećeg rajha, i nacizma, ali se nije slagao sa ulaskom Jugoslavije u rat smatrajući da su Srbi dovoljno stradali u bližoj i daljoj prošlosti i da ne treba da se ponovo izlažu krvoproliću. Cijenio je rodoljublje generala Milana Nedića. Prišao je pokretu Draže Mihailovića. Zanimljivo je njegovo viđenje britanske politike koju je kritikovao jer je smatrao da je upravo ona najviše doprinijela uspostavljanju komunističkog režima. Jedan je od autora Memoranduma o zločinima genocida nad srpskim narodom u NDH, koji je uputio Ujedinjenim nacijama. Život je završio tako što je po treći put digao ruku na sebe, ovog puta, nažalost uspješno – 1957. godine.

Istoričar dr Milan Gulić kaže da se Banija razikuje od nekih drugih oblasti iz kojih su Srbi temeljno očišćeni, kao što su sjeverna Dalmacija, Lika, Kordun, Slavonija, zapadni Srem, Baranja, Bosanska Krajina.
– Za razliku od ostalih oblasti jedino Metohija i Banija gube pravo i na svoje ime. Banija je odjedanput postala Banovina. Zbog svega toga važnost ovakvih poduhvata postaje još veća. Postalo je kao imperativ da istoriju tih krajeva, kulturna dostignuća, sakralnu baštinu i sve ostalo što je činilo određeni prostor i srpski narod na tom prostoru i vezu između tih prostora i srpskog naroda sačuvamo tako što ćemo pisati kvalitetne i utemeljene knjige.

Gulić naglašava da ovaj Zbornik nije sveobuhvatna knjiga o Baniji, već pokušaj ljudi koji se time bave, ili koji su potaknuti da se time bave, da se daju odgovori na neka pitanja koja su važna za Srbe na Baniji.
– Ivan Negrišorac pojašnjava vezu između Srba na Baniji i Banije. Rad Rastislava Stojsavljevića odnosi se na geografiju, a na demografiju rad Nine Delića. O razdoblju Vojne krajine pišu Petar Demić i Jelena Ilić Mandić. Dva rada se odnose na crkvu u 18. vijeku, Vladana Gavrilovića i Isidore Točanac Radović. O međuratnom razdoblju, i vremenu Kraljevine Jugoslavije pisali su dr Sofija Božić, Aleksandar Lukić, o sokolima je pisao Nebojša Stambolija. O naseljavanju dobrovoljaca sa prostora Banije pisao je Milan Mićić. Jedan rad se odnosi na Drugi svjetski rat, pisao ga je Predrag Vajagić. Pavle Orbović pisao je o naseljavanju Banijaca u Prigrevicu poslije Drugog svjetskog rata. Dva rada se odnose na razdoblje rasapada Jugoslavije, jedan moj o organizacaiji RSK na prostoru Banije i drugi kolege Aleksandra Devetaka o Srpskom glasu, najznačajnijoj štampanoj publikaciji koja je postojala za vrijeme RSK. Aleksandra Novakov je pisala o Valerijanu Pribićeviću, kolega Bogdan Šekarić je pisao o fotografijama Radivoja Simonovića koje se odnose na Baniju. I na kraju sedam radova se odnose na književno stvaralaštvo znamenitih Banijaca. O braći Micić je pisala Irina Subotić, o Nikoli Vujičiću Ljiljana Pešikan-Ljuštanović, o Milošu Kordiću Slavko Gordić, o Anđelku Anušiću Jelena Marićević Balać, o Mirku Demiću Rastko Lončar, o Nebojši Devetaku Branislav Zubović i na kraju je ovaj zbornik zasvodio Dušan Ivanić svojim radom o književnom radu Srba sa Banije.

Književnik, generalni sekretar Matice srpske i potpredsjednik Krajiškog odbora dr Milan Micić je potomak solunskog dobrovoljca Jovana Micića sa Banije koji se tridesetih godina prošlog vijeka preselio u Banat. Kaže da je cilj ovog zbornika, ali i svih narednih koji se tiču Srba iz Hrvatske da u narednih desetak godina imaju šest naučnih skupova i šest zbornika radova.
– Da više desetina istraživača kroz razne naučne discipline prođe kroz naučne skupove i da na kraju imamo najmanje 150 članaka koji će se pojaviti ovdje kroz istraživanja Matice srpske. U mom radu sam se bavio srpskim dobrovoljacima u Velikom ratu i kolonizacijom između dva svjetska rata.
U zborniku je Milan naveo biografije nekih kolonista, a bilo ih je 130 nadijeljenih dobrovoljaca u Banatu i Bačkoj.
– Knjiga otvara i pitanja kakva je sudbina naroda koji se nalazi na etničkim, nacionalnim obodima. Koliko je taj narod ranjiv. Kako se veliki istorijski procesi održavaju na narod kao što je bio naš na Baniji. Kakav je odnos nacionalnog centra prema narodu koji živi na nacionalnoj periferiji i da li nacionalni i etnički centar može jasno da sagleda svoje sunarodnike na periferiji i prepozna njihove interese.

Predsjednik Krajiškog odbora Matice srpske i urednik Zbornika prof. dr Dušan Ivanić prisjetio se riječi Dositeja Obradovića da je za obrazovanje mladih ljudi, i uošte cijelog naroda važno poznavanje ljudi, zemlje i njihove istorije.
– Na neki način koncepcija Zbornika odgovara toj staroj ideji, jer kako ćemo drugačije poznati sebe. Čitajući neke članke u zborniku iz geografije, istorije, etnografije, čitajući pregled istorijskih događaja razmišljam o tome šta smo bili, a do čega smo došli.
Istakao je i značaj fotografija Banije ljekara i fotografa Radivoja Simonovića koje možemo pronaći i u Zborniku.
– Imao je oko i nerv i znao je šta treba vidjeti, a pri tome bio je intelektualac visokog ranga, bliski prijatelj i ljekar Laze Kostića, čiji dobar dio zaostavštine je sačuvao.

– Dragan Stanić u svom radu u Zborniku nas poziva da ne njegujemo gubitnički mentalitet, bez obzira što znamo da smo poslije svega gubitnici. Napisao je da su Srbi seleći se sačuvali sopstveni identitet, prilagođavali se, ali i nastojali ostati svoji. Stanić, takođe, upozorava na opasnost regionalizacije jedinstvenog srpskog korpusa.
Ivanić se osvrnuo na književno stvaralaštvo Banijaca i istakao značaj avangradnog pokreta Zenitizma o kome je u ovom zborniku pisala Irina Subotić.
– Zenitizam braće Micić je jednini internacionalni pokret koji je sa našeg terena došao u Evropu. Vrlo dobar prilog Ljiljane Pešikan-Ljuštanović o Antologiji Nikole Vujčića Srpska narodna književnost za djecu. To je cijeli spektar pjesama za djecu koje mi često zaboravljamo, cupaljke, tašuljalke, brojalice, rugalice… Slavko Gordić se bavio radovima Miloša Kordića, nesumnjivo po mom osjećanju najznačajnijem književniku sa područja Banije. Posljednjih godina se vratio živoj stvarnosti Banije koju pamti od djetnjistva. Sa takvom preciznošću, takvim neobičnim slikama zavičaja kao da ima fotografsko pamćenje.
Na kraju svog izlaganja Ivanić konstatuje da su se skoro svi književnici sa Banije poslije sudara sa istorijom od devedesetih godina vratili iz apstraktnih zona postmodernističke orijentacije živoj stvarnosti.

Predsjednik Zavičajnog udruženje Banijaca, potomaka i prijatelja Banije, koje je i organizator ove promocije, Miroslav Kovjanić naglašava da zapisana riječ vrijedi više nego hiljadu izgovorenih, i izrazio zadovoljstvo što je ovako značajan Zbornik ugledao svjetlost dana.

Zamjenik predsjednika Udruženja Dalibor Jelić je apelovao da Zbornik dođe do što više Banijaca i stavio na raspolaganje Udruženje Banijaca da pomogne u distribuciji knjige. Te takođe istakao izuzetnu važnost Zbornika i izrazio zahvalnost autorima.

Narodni poslanik i predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta i zahvalio se Matici srpskoj na velikim i značajnim zbornicima.
– Nedostaje sistemski pristup države ovim pitanjima, nedostaju nam posebne institucije koje bi se bavile nizom naših pitanja, ali u ovom trenutku Krajiški odbor čini veliku stvar, čuva od zaborava područje Krajine kroz veliki broj radova. I naš Savez Srba iz regiona kroz list Srpsko kolo nastoji da prati sve aktivnosti naših zavičajnih udruženja, aktivnosti Matice srpke i drugih institucija, kada se govori o Srbima iz regiona. Veoma smo zadovoljni i višegodišnjom saradnjom sa dr Milanom Micićem, koji piše feljton o srpskim dobrovoljcima i kolonizaciji za naš list.

Banijac, Miljako Radanović mnoge promocije i zavičajne skupove sačuva od zaborava svojim foto-aparatom, i objavljivanjem na ju tjubu. Međutim, konstatovao je ovom prilikom kako sve te objave pogleda premalo ljudi, a događaji su bitni za očuvanje kulture i tradicije krajiških Srba. Te je pozvao na sabornost i slogu svoh Krajišnika, bez obzira kojoj regiji pripadali.

Članice Udruženja Banijaca, potomaka i prijatelja Banije Bogdanka Bajić i Milica Kostadinović govorile su o banijskoj nošnji.
Foto: Dragana Bokun, Miljko J. Radanović, Banija Online





"Zavičajno udruženje Banijaca, potomaka i prijatelja"