Divlјe životinje u Vukovim narodnim poslovicama (2)

Navalili kao muhe na g...o.
Na vrapce prohu ostaviti.
Na vuka vika, a iza vuka lisice vuku.
Nagao kao zec na Slankamen. (U Srijemu.)
Na kurjaka stado ostaviti.
Na oprezu kao zec.
Na sokolu je malo mesa. (Ne treba gledati na čoeka što je mali ili mršav.)
Naudiće mu kao vrabac guski.
Našla šlјuka prdavca. (Kad se dva jednaka sastanu.)
Ne budi svakoj tici kobac.
Ne grizeš ti mene uši, veće onaj što se vije iznad mene. (Kazao zec žabi kad mu je grizla uši, a on od orla nije smio da se makne.)
Ne jede se meso svake tice.
Ne jede se sve što leti.
Ne mogao se miš provući kroz jamu, pa svezao tikvicu za rep. (Kad ko sam učini kaku smetnju.)
Ne mogu biti i vuci siti i ovce na broju. (Uprimorju i u Crnoj Gori govori se i kozlići mjesto ovce.)
Ne mogu se tice jednijem kamenom pobiti.
Ne plaši se kamila rešetom.
Ni vrana kost da mi tamo ne odnese! (Kad ko pokazuje da u kakom mjestu nije rad živlјeti.)
Ni vrane mi kosti tamo ne viđele (ili: odnijele)! (Kad se ko tuži na zao put.)
Nigda nije sova izlegla sokola.
Nije mu vrana mozak popila.
Nije ni onđe vuka, za kojim psi ne laju.
Nijesu vuci stekli po poruci, nego što si sami priprave.
Nije tu ćuka, da ulovi vuka.
Ni riba bez vode ni zvijer bez gore.
Noćas će miš i mačka zajedno spavati. (Kaže se uveče kad se vidi da će veliki mraz biti.)

Obilazi kao lisica oko gvožđa.
Obišao kuća kao miš kuka. (Reče se za skitnicu.)
Obradovao se kao da je našao bijele čele.
Od vješta lovca plaši se lisica.
Od kako je gavran pocrnio.
Od muhe pravi elefanta. (U Vojvodstvu. Elefant – slon, na engleskom – nap. M. K.)
Odrt vuk a napet rep.
Odro bi međeda o njega. (Kad je ko zdrav i jak.)
Okupili kao rti zeca.
Opraštam sve i zmiju pod krš i ticu u gori! (Kad ko umire. U Crnoj Gori.)
Orao vas odnio! (Kletva kokošima.)
Otišao đe ševa ne pjeva.
Oštro kao zmija (npr. nož, britva). (Na ovo je nalik i ono što je vila kazala Kralјeviću Marku: Kamo tebe zmije iz potaje.

Pala muha na međeda. (To nije ništa, npr. kad se ko tuži da mu je od male kakve bolјetice zlo.)
Pauk po cvijeću bere jed, a čela sakuplјa med.
Pitali kurjaka: kad je najveća zima? – a on odgovorio: kad se sunce rađa.
Pjevala je tica na na glogovcu: Platićeš kao kurjak kožom.
Plaši se od repa (od ništa; valјa da kao lisica ili druga kakva zvjerka kad bježi, pa joj se od svoga repa čini da je neko ćera).
Po glasu tica, a po šapama se lav poznaje.
Pod jagnjećom kožom mnogo puta kurjak leži.
Podmetnuli mu čavče pod goluba. (Prevarili ga; dali mu drugo, a ne ono što bi valјalo.)
Podmeće kao kukavica jaje.
Po drugi se put lisica ne hvata u gvožđa.
Pojeli sve kao skakavci. (Ovđe se misle oni skakavci što jatima dolijeću kašto iz Azije. Pripovijeda se kad padnu đe na zelenu šumu, za nekoliko minuta ostane šuma crna.)
Po porukama vuci meso ne jedu.
Po tragu se zec nađe.
Potukle se zebe oko tuđeg prosa.
Počeo kao lisica vojsku. (Kad ko što počne pa ne svrši: ali o tome ništa više nijesam čuo.)
Prebila orla zla godina.
Protrči de, zeče, sad između nogu! (Rekao nekakav čoek raskoračivši se sa sjekirom u rukama pošto mu je zec iznenada protrčao između nogu.)
Pun novaca kao žaba dlaka.

Radi kao mrav.
Rani tići odlijeću.
Raskrečio se kao žaba na močilu. (Kad ko ružno sjede, te mnogo mjesta zauzme, npr. đeca kod vatre.)
Raskrečio se kao rak na brzaku. (Kad se ko gradi veći nego što je. U Resavi.)
Rđava je tica, koja u svoje gnijezdo tori. (Ovo tori znači da se uneređuje, a banijski rečeno: koja u svoje gnijezdo sere – nap. M. K.)
Rđav je ono miš koji samo jednu rupu ima.
Riba po duboku pliva. (Ne može se lasno uhvatiti.)
Riba se u vodi ne pogađa.
Ribu uči plivati.
Rijetko kao bijela vrana.
Rugala se sova sjenici: idi kučko glavata!

Samo sunce trepti kad ko zmiju bije, i raduje se govoreći: kako moj mravak aždaju bije! (U Crnoj Gori.)
Samo tičjeg mlijeka nema (npr. u dućanu ili u kući, tj. ima svašta što se imati može).
Sastali se kao lisice u sepiji.
Svadili se vrapci oko tuđe prohe.
Svaka tica ima (nad sobom) kopca.
Svaka tica k svome jatu (leti).
Svaka tica od svog klјuna gine.
Sve sam kupio i zmiju pod kamenom. (Kad ko kupi kakvu zemlјu. U Risnu.)
S glave riba smrdi. (Do starješine sve stoji.)
S dobošem se zec ne lovi.
Siti vuci a cijeli janjci.
Sjedi kao spuž u lјusci.
Sjekni ka' zmija iz kruga. (Kad ko riječima koga vrijeđa. U Crnoj Gori.)
Soko iz vranjega gnijezda. (Kad se kome podsmijeva.)
Soko perjem leti, a ne mesom.
Spava kao zec.
Star vuk pasja maskara. (Ili):
Star vuk pasja prdačina.
Stidi se kao kurjak u rupi. (Ljudi kašto iskopaju veliku rupu đe na brdu kud misle da kurjaci često prolaze pa uveče spuste u nju jare. Kad kurjak noću čuje đe se jare dere, on dođe nad rupu i skoči u nju; ali, kažu, kako dolјe skoči i vidi da ne može napolјe iskočiti, odmah se tako poplaši da se jareta i ne dođene, nego ga lјudi ujutru nađu đe se pribio uz jedan kraj, kao i jare uz drugi.)
Suvišnja preša miša ne lovi.
Suh kao pečen zec. (Osobito se govori đeci.)

Tako me ne takla lјuta zmija usred oka!
Tako mi vuk srce ne izio!
Tako moje tijelo vran ne klјucao.
Tako moje tijelo morske ribe ne jele!
Tako se ne vukao potrbušice kao zmija lјutica!
Tako se ne vukao početvoronože kao žaba gubavica!
Teško vuku ne jedući mesa, Teško vuku za kime ne laju, Teško vuku po porukam!
Teško drugu bez druga, Teško šuši s vukom ratujući!
Tuđim rukama zmije hvatati (lasno je).
Turci zeca na kolima hvataju (majstorijom posao rade).
Tu ti glas, na moru ti večera! (Reku gavranu kad ga čuju da grakće, kao da ne bi kakvo marvinče uginulo, ili čoek da ne bi poginuo; jer kažu da njegov glas sluti na strvinu.)

Ćerajući lisicu išćerao vuka. (Kad ko gledajući da se izbavi manjega zla udari na veće. Mjesto išćerao kurjaka govori se i: nagazio na kurjaka.)

U velikim rijekama velike se ribe hvataju.
Ugnao mu je miša u brke. (Priušio ga. U Crnoj Gori.)
Udri zmiju u glavu.
U jato, golube (da te kobac ne odnese).
Ujeo vuk kobilu. (Rekao sin, a otac mu odgovori: Ne govori na sva usta. Onda sin zatvorivši rukom pola usta: Bogme i ždrijebe.)
Umornoj lisici i rep dosađuje.
U mutnoj se vodi riba lovi.
U praznu kuću ni miši ne ulaze.
Urla kao kurjak za skelom.
U tuđoj kući knez, a u svojoj jež. (Kad ko u tuđoj kući zapovijeda i iziskuje koješta, npr. za jelo, a u svojoj se ni živ ne kaže.)

Frišak i zdrav kao riba.
Frišak kao rak.

Čovek po svijetu, kao čela po cvijetu.

Šeta se kao pos..n golub.
Širi se kao paun.
Što je veća tica, veće joj gnijezdo treba.
Štroji muhe. (Kad se za koga hoće da kaže da je sasvim besposlen.)

---

(Iz knjige Vukove narodne poslovice s registrom klјučnih reči, Nolit, Beograd, 1996)