će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
Srpska prezimena na Baniji stara su koliko je staro i postojanje Srba na/u njoj. A to postojanje ne mjeri se samo s tri ili četiri posljednja vijeka – ono je i mnogo starije.
Neka prezimena Srbi su donijeli u banijske krajeve tokom seoba, neka su prihvatana po dolasku, neka su upisivana "na svoju ruku" od strane okupatora, u čemu su Austrougari bili nenadmašni.
Bezbrojni su izvori nastanku i prezimena: u hrišćanstvu, u imenima, u biljnom i životinjskom svijetu, u običajima, psihološkim stanjima, stvarima, toponimima...
Neki su Srbi prihvatali i katoličku vjeru, a onda postepeno prelazili i u hrvatski etnikum i tako postajali Hrvati. Ali su im prezimena najčešće ostajala ista. O čemu, između ostalog, pored mnogobrojnih činjenica u istorijskoj literaturi, naučno potvrđenih činjenica, svjedoče i brojna zajednička a srpskih korijena prezimena na Baniji. Kao, na primjer, prezimena: Abramović, Babić, Bašić, Vidović, Vuković, Grčić, Damjanović, Jovanović, Kovačević, Malbašić, Marković, Medić, Orlić, Pešut, Radić, Stanić, Stojanović, Filipović i druga.
Danas mnogih srpskih prezimena na Baniji više nema: uništili ih ratovi 20. vijeka. Posebno genocid nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske u Drugom svjetskom ratu, pa građanski rat i etničko čišćenje Srba iz Hrvatske od 1991. do 1995. godine...
O istoriji prezimena banijskih Srba, o njihovom porijeklu, čiji su izvori mnogostruki i mnogoznačni, pisano je dosta, a vjerujem da će se i pisati.
A prezimena u ovom tekstu pronalazio sam, kao i imena, na raznim stranama: u knjigama, zbornicima, stručnim radovima, crkvenim knjigama, pojedinim novinskim i publicističkim tekstovima (bez mnogo čega od toga zauvijek sam i ostao), a nešto sam "vadio" i iz ličnog poznavanja i pamćenja te materije. Stoga literaturu i ne navodim, jer ovo, kao i kod imena, nije bilo kakav naučni rad, a svima od kojih sam godinama "kraduckao", od srca zahvaljujem. Pa neka to drugi čine i od mene.
I uvjeren sam da ima prezimena pogrešno napisanih, da ima i onih kojih ovdje nema, da ih ima koja će izazivati zbunjenost, kao neka koja sam pronalazio u različitim oblicima, na primjer: Đermanović, Džermanović, Karaica, Karajica, Keraica, Kerajica, Kebdžija, Kevdžija, Kepdžija, Mađarac, Madžarac, Kovijanić, Kovjanić, Čuča, Ćuća, Šaša, Šašo, itd.
Nauci ostaje da se bavi ovom temom. A meni je bio isključivi cilj, godinama se baveći Banijom, da sakupim na jednom mjestu što više prezimena banijskih Srba. Pa sam ih sakupljao. Bez bilo kakve druge namjere. Osim namjere, kao i sa imenima, ponavljam, da se sačuvaju, da se ne zaborave. I sad oni koji ih znaju još – neka dopunjavaju, ispravljaju, tumače. Redakcija ovog Sajta i autor biće zahvalni svakome ko svojim prilogom doprinese ovoj temi.
O autoru Miloš Kordić je rođen 1944. godine u Komogovini, na Baniji. U književnosti se javio 1963. godine. Objavljivao je u najznačajnijim listovima i časopisima i u emisijama radio-stanica bivše Jugoslavije, a od 1991. godine - Srbije. Uređivao je listove i časopise, a uredio je i veći broj knjiga drugih autora.
Bio je jedan od pokretača i učesnika u organizaciji više jugoslovenskih i međunarodnih kulturnih manifestacija.
Uvršten je u oko 20 antologija poezije i proze, književnih zbornika, pregleda i antologija književnosti za decu.
Prevođen je na nekoliko jezika. Dobitnik je Nagrade "Sava Mrkalj" Srpskog kulturnog društva Prosvjeta Zagreb, za 2012. godinu, za poseban doprinos razvoju kulture Srba u Hrvatskoj.
Kordić je do 1991. godine živeo u Sisku, a od tada živi u Beogradu.