S prosvjeda na glavnom zagrebačkom trgu | Foto: Zelena akcija
Ne budimo naivni, učimo na tuđim greškama – poruka je koju su aktivisti Zelene akcije poslali sa zagrebačkog Trga bana Jelačića, protiveći se izgradnji planiranog data centra u Topuskom. Poručili su da takav centar, koji predstavlja izravnu ugrozu za okoliš, lokalnu zajednicu, ali i sve građane Hrvatske, nije izgrađen još nigdje u Europi te da je “suludo s takvim megalomanskim projektom opterećivati ograničena vodna i ostala prirodna dobra kao i elektroenergetsku mrežu”.
Današnji performans Zelena akcija organizirala je povodom Europskog dana akcije protiv velikih data centara, u sklopu kojeg se održava preko 80 događaja u 15 europskih država. Aktivisti su na performansu ukazali na pogubne posljedice izgradnje hyperscale data centara u drugim državama. U Irskoj na podatkovne centre, koji su uglavnom locirani u blizini Dublina, danas otpada preko 20 posto ukupne nacionalne potrošnje električne energije, što je napregnulo sigurnost opskrbe skoro do točke pucanja.
U brojnim državama raste otpor prema takvim data centrima. U Nizozemskoj su građani uspjeli zaustaviti izgradnju Metinog mega-centra u Zeewoldeu, nedaleko od Amsterdama, nakon što je postalo jasno da će projekt monopolizirati goleme količine obnovljive energije i poljoprivrednog zemljišta na štetu lokalnog stanovništva. Otpor je sve jači i u drugim državama poput Njemačke, Italije, Francuske, Španjolske…
“Trebamo učiti iz takvih primjera i ne dopustiti izgradnju data centra u Topuskom. Osim devastacije prostora, toliko veliki data centar znatno bi usporio energetsku tranziciju RH. S obzirom na to da bi potrošnja električne energije, na razini cijele Hrvatske, porasla čak za trećinu, ogromni porast potražnje dijelom će se namirivati i iz fosilnih izvora. Planirana solarna elektrana snage 500 MW ne može pokriti više od 15 posto potreba za energijom ovako velikog potrošača”, poručili su iz Zelene akcije.
Hlađenje servera, ovisno o metodi koja se primjenjuje, može iziskivati više milijuna litara vode dnevno. Kako je Topusko specifično po svojim termalnim i podzemnim vodama, golem je rizik od narušavanja lokalnog vodnog režima. Postoji više mogućih načina hlađenja, ali svaki sustav ima izražene okolišne posljedice te se izbor svodi na ekstremnu potrošnju energije, golemo iscrpljivanje vodnih dobara ili rizik od kemijskog onečišćenja, dodaju dalje.
– Izuzetno velik problem je i elektronički otpad. Zbog jako brzog razvoja tehnologije, ali i trošenja ugrađenih komponenti, opremu je potrebno učestalo mijenjati, i to svake dvije do četiri godine. Kod ovako ogromnih podatkovnih centara to znači da se stvaraju tisuće tona toksičnog elektronskog otpada. Iako se dio toga reciklira, osobito sirovine čije rudarenje je već samo po sebi okolišno i socijalno problematično, rezultat su svejedno goleme količine opasnog otpada koje često završavaju na neadekvatnim odlagalištima – rekao je Bernard Ivčić iz Zelene akcije.
Dodatno, RH se ni u jednom svom strateškom dokumentu nije opredijelila za izgradnju takvih hyperscale podatkovnih centara. “Ovaj plan je isključiva želja investitora koja se ne podudara s interesom građana Hrvatske. RH prvo treba analizirati potrebe i donijeti stratešku odluku o količini i veličini podatkovnih centara i zatim tu analizu raspraviti sa svim zainteresiranim dionicima”, poručuju aktivisti.
S obzirom na sve elemente planiranog projekta u Topuskom, ne postoji scenarij u kojem je njegova realizacija održiva, tvrde. Javni interes, očuvanje vodnih dobara te sigurnost elektroenergetske mreže moraju biti ispred privatnog profita tehnoloških korporacija, zbog čega je projekt u samom startu okolišno neprihvatljiv.
