U Srbu obilježena 85. godišnjica ustanka naroda Hrvatske

Polaganjem vijenaca kod Spomenika ustanku naroda Hrvatske, prigodnim govorima i kulturno-umjetničkim programom, u ličkom mjestu Srb obilježena je 85. godišnjica ustanka iz 1941. godine. Komemorativni skup organizovali su Srpsko narodno vijeće i Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, uz prisustvo brojnih predstavnika srpske zajednice, antifašističkih organizacija, javnog i političkog života. Učesnici skupa podsjetili su da je ustanak u Srbu predstavljao jedan od prvih organizovanih oružanih otpora ustaškom režimu Nezavisne Države Hrvatske i okupacionim snagama na prostoru današnje Hrvatske, ističući njegov istorijski i antifašistički značaj.

Ustanak kao odgovor na teror NDH

Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke i saborski zastupnik Milorad Pupovac poručio je da su stanovnici ovog kraja prije 85 godina ustali kao odgovor na državni teror Nezavisne Države Hrvatske. Podsjetivši na istorijske okolnosti u kojima je došlo do ustanka, Pupovac je naveo da je već u prvih sto dana postojanja NDH doneseno gotovo trideset zakonskih odredbi čiji je cilj bio društveno isključenje, fizičko uništenje i poništavanje identiteta Srba, Jevreja i Roma, kao i progon svih politički naprednih i antifašistički opredijeljenih Hrvata.

Ni u jednoj od njih nije bilo slova o ljudskim, građanskim i manjinskim slobodama i pravima. Bilo je mnogo slova o prijekim sudovima za one koji su mogli biti protiv takve države i tako branjene časti hrvatskog naroda, kao što su bili mnogi politički napredni i antifašistički opredijeljeni Hrvati. U prvih sto dana otvoreni su mnogobrojni zatvori, brojni logori i gotovo nebrojena mjesta likvidacija i stratišta. Pojedinačne, grupne i masovne likvidacije Srba, a potom Jevreja, Roma i Hrvata antifašista započele su već 10. aprila. Tom zločinstvu u prvih sto dana svoje vlasti naročito su bili posvećeni na području Banije, Korduna, Like, Bosanske krajine i istočne Hercegovine. Nije bilo dana da nisu ubijali. Teror u svim njegovim najsurovijim oblicima, kao što su zastrašivanje, pljačkanje, paljenje, premlaćivanje, silovanje i ubijanje, bio je način kako se ustaška vlast odnosila prema rasnim, vjerskim, etničkim, kulturnim, idejnim i misaonim razlikama. To je činila i ovdje, na području Srba, odnosno kotara Donji Lapac. Ovdje je prvih dana jula 1941. najprije u Suvaji, zatim u Osretku, a potom u Bubnju, u tri dana, pobila blizu 500 žena, djevojaka, djece i staraca. To je učinjeno pod zapovjedništvom Maksa Luburića. Prije toga su, od 19. do 20. juna, od ustaša iz Boričevca i Kulen Vakufa stradali mještani jedanaest sela. Njih 154, od čega 65 iz Nebljusa. Ovdašnji Srbi prije 85 godina ustali su zbog takvog državnog terora NDH. Po svemu što znamo iz teorije i istorijske prakse, to je bio legitiman čin otpora - istakao je Pupovac.

U Banskom Grabovcu obilježena 85. godišnjica ustanka i odata počast žrtvama fašističkog terora

Pupovac je naveo i da su nastojanja da se ovaj ustanak proglasi spornim ili četničkim opasna za budućnost, jer zatamnjuju istorijski smisao antifašizma.

Nastojanja koja godinama gledamo, slušamo i na druge načine osjećamo, da se ovaj ustanak ospori, proglasi kontroverznim ili četničkim, loša su za ovu zemlju. Ispražnjavanje i zatamnjivanje istorijskog sadržaja antifašizma moglo bi predstavljati veliku opasnost za budućnost slobode u Hrvatskoj, postjugoslovenskom prostoru i prostoru Evrope. Na kraju, ovaj ustanak nije bio samo borba za goli život, već i za život u slobodi i jednakosti, za život u miru. Sada, kada je mira, slobode i jednakosti sve manje, treba koristiti svako mjesto gdje ih je istorija iznjedrila, a ideje o njima obnavljati ili ponovo pronalaziti. To je smisao našeg okupljanja u Srbu na 85. godišnjicu ustanka naroda Hrvatske. I ako vas, koji ste ovdje okupljeni, obeshrabruju poruke rata, neslobode i nejednakosti koje čujemo oko sebe, u današnjoj Evropi i svijetu, sjetimo se da su naši preci, hrvatski i jugoslovenski partizani, u težim vremenima izabrali bratstvo, slobodu i jednakost protiv sila neslobode i nejednakosti. Neka je vječan pomen svim nevino stradalim civilima prije, za vrijeme i nakon ustanka. Neka je trajna slava onima koji su ustali protiv terora ustaške NDH - poručio je u svom govoru predsjednik SDSS-a.

Upozorenja na reviziju istorije i relativizaciju ustaštva

Pored Milorada Pupovca, prisutnima su se obratili i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin i predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić. Oba govornika ukazala su na sve prisutnije pokušaje revizije istorije i relativizacije ustaštva, naglašavajući da antifašističko nasljeđe pripada svim narodima koji su učestvovali u borbi protiv fašizma.

Vrlo dobro znamo šta danas obilježavamo i čega se sjećamo. Iskra ustanka zapaljena je u Brezovici, a svom snagom rasplamsala se ovdje u Srbu. To je bio ustanak Srba i Hrvata, koji je predvodila Komunistička partija Jugoslavije na čelu sa Josipom Brozom Titom. U ratu su poraženi oni koji su osramotili hrvatsko ime i hrvatski narod - istakao je, između ostalog, Franjo Habulin.

Crna boja nikada nije boja Republike

Organizatori ustanka bili su članovi Komunističke partije Marko Orešković, Gojko Polovina, Nikola Vidaković, Đoko Jovanić, Dušan Mileusnić i mnogi drugi, i njihova imena, kao u starim pričama o herojskim podvizima, treba pominjati, jer oni koji su organizovali ustanak protiv fašizma, kada je on u svojoj okrutnosti dostigao apsolutno zlo, kada je ubijao ljude po rasnim zakonima, kada je izgledao nepobjediv, a izgledi u borbi s njim gotovo nikakvi, zaslužuju najdublje poštovanje. Danas smo, nažalost, svjedoci pokušaja relativizacije ustaštva i umanjivanja značaja antifašističke borbe. Upravo zato je važno da se ovdje okupljamo i podsjećamo na istorijske činjenice - poručio je Zoran Pusić.

Skupu u Srbu prethodilo je polaganje ruža na Partizanskom groblju, gdje su se okupljenima obratili saborska zastupnica SDSS-a i zamjenica predsjednika Srpskog narodnog vijeća Anja Šimpraga i predsjednik Zajednice udruženja antifašističkih boraca i antifašista Splitsko-dalmatinske županije Juraj Krstulović. Obilježavanju su prisustvovali i bivši predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić, kao i borac Šeste ličke divizije Šime Mudrovčić.

Nakon komemorativnog dijela programa, kod spomenika su položeni vijenci u znak sjećanja na žrtve fašističkog terora i učesnike ustanka. Obilježavanje je nastavljeno tribinom posvećenom događajima koji su prethodili ustanku, samom ustanku i vremenu koje je uslijedilo nakon njega. O istorijskom kontekstu i značaju ovih događaja govorili su istoričari dr Igor Mrkalj i dr Ivo Goldštajn, uz moderaciju istoričara Milana Radanovića.

Vaska Radulović; Srbi.hr