Crna boja nikada nije boja Republike

Arhivska fotografija

U Banskom Grabovcu kod Petrinje u subotu, 25. jula, obilježena je 85. godišnjica prve oružane akcije banijskih partizana, a parastosom, koji je služio glinski paroh Goran Kalamanda, i polaganjem vijenaca odana je počast za 1.285 nevinih srpskih civilnih žrtava stradalih u ustaškoj odmazdi.

Skupu koji su kod spomenika poginulima i pored masovne grobnice u kojoj su ostaci žrtava masakra organizirali Udruga antifašističkih boraca i antifašista (UABA) Petrinja, u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem te Savez antifašističkih boraca i antifašista (SABA) RH, ni ove godine nisu prisustvovale državne vlasti. Ipak skupio se velik broj predstavnika Srba, lokalnih vlasti, antifašista iz Hrvatske i BiH te ljudi iz tog kraja, potomaka boraca i žrtava masakra.

- Ovdje se okupljamo da se prisjetimo ljudi i događaja koji su obilježili ovaj kraj i da kažemo zašto to sjećanje, 85 godina kasnije, ostaje jednako važno kao i onda - naglasio je predsjednik SNV-a Boris Milošević.

Podsjetio je da su Vasilj Gaćeša i partizani, prepoznavši prave namjere i ciljeve NDH, krenuli u borbu za goli opstanak.

- U noći s 23. na 24. jula 1941. napali su zgradu općine i željezničku stanicu u Banskom Grabovcu. Taj je napad bio znak ustanka naroda ovoga kraja - prve oružane akcije protiv NDH na tlu Hrvatske. U šumama Šamarice otpor je jačao. Ljudi izbjegli iz spaljenih sela dijelili su kruh s onima koji su im, mjesecima ranije, možda bili tek susjedi. A kad je partizanska četa Vlade Janića Cape stigla iz okoline Siska da im se pridruži, Gaćeša i narod Šamarice dočekali su ih ne kao goste, nego kao braću. U tom bratstvu nije bilo pitanja tko je Srbin, a tko Hrvat — bilo je samo pitanje tko brani čovjeka, a tko čini zlo. Srbi banijskih sela i Hrvati iz sisačke čete stali su rame uz rame, i ta zajednička borba, to zajedništvo rođeno u šumi, ostaje najtrajnija poruka Šamarice: da je sloboda ovog kraja uvijek bila djelo oba naroda zajedno - naglasio je Milošević.

- Prije nekoliko dana bili smo u šumi Abez kod Vrginmosta, gdje su se ljudi, među njima Josip Kraš i Rade Končar, dogovorili da šutnja više nije izbor. Banski Grabovac je mjesto gdje je taj dogovor postao djelo. Na žalost, ustaški režim je pokazao svu svoju brutalnost i u narednim danima izvršio pokolj nedužnog civilnog stanovništva ovog kraja. Ove godine navršava se 85 godina od tih događaja, a mi smo, umjesto da taj razmak koristimo samo za sjećanje, prisiljeni iznova biti budni i odgovarati na revizionizam i podsjećati da su vrijednosti antifašizma jednoznačno prihvaćene i ugrađene u temelje RH i da na njima želimo graditi društvo, naglasio je Milošević.

- Oni koji uzvikuju “Za dom spremni” i dižu ruku u rimski pozdrav pozivaju na nasilje i mržnju prema drugima i drukčijima. Time čine zlo Hrvatskoj i udaraju upravo u temelje njezine slobode. Ne može biti društveno prihvatljivo i nekažnjivo pjevanje o ustaškim zločincima, ni pisanje mrzilačkih poruka po ulicama, ni nošenje majica s ustaškim simbolima i porukama. Današnja Hrvatska nije i ne može biti sljednica tzv. NDH. Crna boja nije, i ne može biti boja Republike. Zato su se partizani pod Gaćešom borili. Zato su stradali seljani čije stradanje danas komemoriramo. Zato se mi ovdje, u Banskom Grabovcu, i dalje okupljamo — 85 godina poslije i onoliko puta koliko god bude trebalo - zaključio je Milošević.

- Datume iz slavne prošlosti treba obilježavati i slaviti, ali koliko god da nas ovakva okupljanja nužno okreću prema prošlosti, moramo čvrsto stajati u sadašnjosti pogleda uprtog u budućnost. Samo onda naše postojanje ima smisla i samo onda ispunit ćemo dug što ga imamo prema velikanima i herojima NOB-a i antifašističkog otpora - kazao je predsjednik SABA RH Franjo Habulin.

Ovdje se okupljamo da se prisjetimo ljudi i događaja koji su obilježili ovaj kraj i da kažemo zašto to sjećanje, 85 godina kasnije, ostaje jednako važno kao i onda, naglasio je predsjednik SNV-a Boris Milošević.

- U šumi Brezovica 22. lipnja obilježili smo formiranje prvog partizanskog odreda, danas obilježavamo obljetnicu prve oružane akcije banijskih partizana, a 27. srpnja obilježit ćemo u Srbu početak ustanka naroda Hrvatske. Sva tri događaja karakteriziralo je zajedništvo Srba i Hrvata. Bio je to ustanak protiv okupatora, ali i protiv onih koji su, blateći hrvatsko ime, pod okriljem okupacije koja im je omogućila proglašenje njihove kvazi države NDH, uveli vladavinu terora. Danas se demonizira komuniste koji su proveli organizirani otpor nacifašizmu. Da li zato jer su uspjeli okupiti narod u oružanoj borbi protiv okupatora i domaćih slugu, što su dokazali i pokazali da narodi na prostoru Jugoslavije mogu živjeti zajedno, da se mogu rame uz rame boriti zajedno i da mogu graditi i stvarati zajedno? - zapitao se Habulin.

Ukazao je na brojne primjere povijesnog revizionizma, od oslobađanja grupe koja je 2022. uzvikivala ustaški pozdrav u Kninu, preko činjenice da je zgrada u kojoj je održano Treće zasjedanje ZAVNOH-a u Topuskom srušena i nije obnovljena, kao i da su u šibenskom spomen parku Šubićeva,c gdje su 25. juna 1942. streljani Rade Končar i još 25 antifašista, organizatori Thompsonovog koncerta postavili kemijske WC-e.

U Banskom Grabovcu obilježena 85. godišnjica ustanka i odata počast žrtvama fašističkog terora

- Tu je iskazan primitivizam i barbarstvo. Necivilizirani postupak ne može ništa mrtvim partizanima, ali može obrazu onih koji su tamo postavili WC, ako ti ljudi imaju obraz. Žalosno je da se moramo baviti takvim pitanjima, ali moramo tako dugo dok ne dobijemo zadovoljavajuće odgovore i zadovoljavajuća rješenja. To je naš dug prema onima kojima se danas na ovom mjestu sjećamo - naglasio je Habulin.

Sisačko moslavačka dožupanica Mirjana Oluić istaknula je da je “cijela Banija jedan prostor na kojem teče krv žrtava i na kojem možemo komemorirati iz dana u dan”. Prisutnima su se obratili i domaćin, predsjednik petrinjskih antifašista Nikola Nožinić te predsjednik VSNM-a Petrinje i izaslanik gradonačelnice Tihomir Žilić.

Nakon govora članice KUD-a Jabukovac izvele su nekoliko narodnih pjesama, a recitirana je i pjesma Jagode Kljaić.

Nenad Jovanović; Portal Novosti