Porodice nestalih osoba imaju pravo saznati istinu o sudbini svojih najmilijih

BEOGRAD - I ove godine povodom obilježavanja Međunarodnog dana nestalih iznose se podaci da se iz ratova devedesetih sa područja bivše Jugoslavije traga za još više od 10.000 osoba. Broj nestalih varira u zavisnosti od kriterija koji se koriste za stavljanje neke osobe na spisak nestalih ali i stavova političkih elita u državama regiona.

Na sajtu Uprave za zatočene i nestale, koja djeluje pri hrvatskom Ministarstvu za branitelje, navodi se podatak da je još uvijek “nepoznata sudbina 1.434 osoba te mjesto ukopa posmrtnih ostataka 398 smrtno stradalih osoba”, što ukupno daje broj od 1.832 nerasvjetljenih slučajeva sa područja Hrvatske, što uključuje i područje bivše RSK.

Hrvatska strana polazi od podataka navedenih u posljednjoj Knjizi nestalih na području Hrvatske, koju je Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK) objavio 2015. godine, u kojoj se na dan 1. maja 2015. nalazilo 2.138 nerasvjetljenih sudbina (1.716 nestalih i 422 osobe čiji se posmrtni ostaci traže).

Na današnji dan, prema Veritasovim podacima, među 7.490 do sada verifikovanih žrtava Srba sa područja Hrvatske i bivše RSK iz rata devedesetih, nalazi se 1.521 osobe čije sudbine još nisu rasvjetljene, među kojima je 1.085 (71%) civila i 428 (28%) žene. Najviše ih je nestalo u posljednjoj ratnoj godini – 771 (51%), a zatim u prvoj – 590 (39%). Međutim, više od trećine sa tog spiska ne nalazi se u pomenutoj knjizi nestalih za područje Hrvatske.

Zbog toga je Komisija za nestala lica Vlade Republike Srbije, u saradnji sa Veritasom i udruženjima porodica nestalih lica, još 2013. godine sastavila “operativnu listu” (OL) osoba, uglavnom Srba iz Hrvatske i državljana Srbije, koji su u sukobu devedesetih prošlog vijeka nestali na području Hrvatske i bivše RSK, a za koje njihove porodice nisu otvorile zahtjeve za traženje kod međunarodnog ili nacionalnih organizacija crvenog krsta i zbog čega, po pravilima MKCK (zahtjev za potragu mogu otvoriti najbliži članovi porodice), nisu mogli ući na zvanični spisak nestalih MKCK, koji se od 2005. godine počeo objavljivati i u knjigama nestalih.

OL sa 635 imena predata je iste godine hrvatskoj strani očekujući njihovo službeno očitovanje na tu listu, do kojeg još nije došlo. U međuvremenu je za više od stotinu osoba sa OL rasvjetljena sudbina tako što su identifikovani u redovnoj proceduru ili u organizaciji njihovih porodica, a za više desetina su porodice otvorile zahtjeve i dale krv za DNK, što cijeloj listi dodatno daje vjerodostojnost.

Počev od 2000. godine iz zajedničkih, masovnih i pojedinačnih grobnica, uključujući i ekshumacije u organizaciji samih porodica, ekshumirano je ukupno 1.634 posmrtna ostatka Srba sa područja Hrvatske i bivše RSK, uključujući i one koji su sa njima živjeli i ratovali na njihovoj strani, od čega je do sada identifikovano 1.268 posmrtnih ostataka, dok ih još 366 čeka na identifikaciju.

VERITAS trenutno raspolaže podacima za više desetina poznatih mjesta ukopa sa više od 150 posmrtnih ostatka na području Hrvatske, pokopanih uglavnom pod oznakom “nepoznat”, koji i dvadeset šest godina po prestanku rata, isključivo zbog opstrukcije hrvatske strane, čekaju na ekshumaciju.

Porodice nestalih osoba imaju pravo saznati istinu o sudbini svojih najmilijih, društvo ima pravnu i moralnu obavezu pomoći im u njihovom traganju. To je moguće samo uz aktivnu saradnju porodica nestalih sa nadležnim organizacijama i institucijama.

Međunarodni dan nestalih je prilika i da se javnost podsjeti na patnju i bol porodica nestalih, ali i poziv porodicama da izvrše i svoju obavezu – otvore zahtjev za traženje i daju krv za DNK, bez čega nema uspješne potrage.

D.I.C. Veritas