U Banjaluci i Beogradu parastosi za stradale u hrvatskoj akciji "Oluja"

BANjALUKA – U Banjaluci i Beogradu danas su služeni parastosi za stradale u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji "Oluja" prije 27 godina.

Parastos u Hramu Hrista Spasitelja Banjaluci služilo je sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve, a prisustvovali su direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac, predstavnici banjalučkih gradskih vlasti i brojni građani.

- Hrvati danas slave, a mi opet tugujemo. Jer, desio se veliki egzodus krajiških Srba, ako ne i najveća izbjeglička kolona poslije Drugog svjetskog rata, od Knina, preko Banjaluke, do Beograda, Prištine i Subotice - rekao je Štrbac novinarima.

Rekao je da je u akciji "Oluja" i poslije nje, prema podacima "Veritasa" bila 1.881 srpska žrtva, te da je među stradalima najviše civila i starijih osoba.

Važno je što je u Srbiji podignuta prva optužnica za hrvatske zločine protiv srpskih civila na Petrovačkoj i Prijedorskoj cesti, kaže Štrbac.

- Nadam se da će uskoro početi suđenje - dodao je on.

Danas u Banjaluci biti promovisane "Veritasove" publikacije "Procesuiranje ratnih zločina u Hrvatskoj počinjenih tokom rata 1991-1995", "Hronika devet" i Bilten "Dani tuge i sjećanja", koje vjerno prikazuju činjenice o egzodusu krajiških Srba u smislu da se to nikada ne zaboravi i ostane za vječnost.

U Beogradu je u crkvi Svetog Marka služen parastos žrtvama hrvatsko vojne-policijske akcije "Oluja", koji organizuje Udruženje porodica nestalih i poginulih lica "Suza".

Parastosu, koji su služili vikarni episkop remezijanski Stefan i sveštenstvo Crkve Svetog Marka, prisustvovali su članovi porodica stradalih Srba i predstavnici izbjegličkih udruženja.

Vojno-policijska akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.

Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" iz domova je protjerano više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.