Za porodice nestalih "Oluja" još traje

BEOGRAD - U Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos za stradale Srbe u zločinačkoj akciji Oluja. Parastos svake godine organizuje Udruženje porodica poginulih i nestalih lica Suza.

Pomen je služio episkop osječkopoljski i barnjski Heruvim uz sasluženje sveštenstva Srpske pravoslavne crkve.

Nakon parastosa položeni su vijenci i cvijeće u Tašmajdanskom parku na Spomenik poginulima 1991–1999. U Oluji je protjerano oko 250.000 Srba, poginulo 1.185 Srba, nestalo oko 700, a njihova imena su čitana prilikom polaganja vijenaca.

Dragana Đukić predsjednica Udruženja Suza navela je da je najteže porodicama nestalih koji čekaju da dostojno sahrane svoje srodnike.

– Njima je nateže. Porodice koje su sahranile svoje najmilije imaju neki mir, imaju gdje da zapale svijeću. Porodice koje koje žive u neizvjesnosti žive i dalje u agoniji, Oluja za njih još traje. Mi stalno apelujemo na sve vladine i nevladine institucije da nam pomognu jer mi kao porodice smo nemoćni. Sve što je u našoj moći mi smo uradili, prijavili nestanak, dali krv.

Mora se vršiti pritisak na institucije u Hrvatskoj da sarađuju.


– Problem nestalih jeste podignut na najviši nivo, ali rezultata nema. Proces se mora ubrzati, jer to je jedini put ka dobrosusjedskim odnosima – rekla je Đukićeva.

U izradi je Zakon o nestalim licima, predstavnik Koordinacije Duško Čelić učestvuje u izradi Zakona.

– Dobili smo obećanje da će uskoro taj Zakon da ide na usvajanje, mi se nadamo se da će sljedeće godine biti na snazi i da će tim Zakonom porodice biti zaštićene.

Kao i prethodnih godina parastosu je prisustvovao i predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta koji naglašava da je apsurd da u jednoj državi EU ima još uvijek 36 poznatih grobnih mjesta, 900 posmrtnih ostataka nalazi se u zavodima za sudsku medicinu u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, a Hrvatska 26 od završetka rata odbija da ekshumira, identifikuje i preda porodicama posmrtne ostatke Srba.

– Zato su licemjerne izjave hrvatskih zvaničnika da je jedan od uslova nastavka evropskih integracija da Srbija riješi pitanje nestalih lica, a Hrvatska to nije uradila. Hrvatska nije ni objavila nacionalnu pripadnost 1.864 nestalih, koliko ih ima na njihovom spisku, jer su dvije trećine Srbi. Zato moramo jasno i otvoreno da insistiramo da se riješi pitanje nestalih, a ne da se stiče utisak u javnosti da samo Hrvatska to potražuje.

– Brojni su primjeri vođenja antisrpske politike Hrvatske. Zato insistiram da naša država pokrene suštinski dijalog sa Hrvatskom da se riješe naša pitanja.

Linta apeluje i na srpsko Tužilaštvo za ratne zločine da konačno procesuira ratne zločince iz reda hrvatskog naroda, da državaa snažno stane uz srpske borace koji su se digli na ustanak 1991. kako im se ne bi dogodila 1941, da se osnuje kancelarija za pravnu pomoć optuženim i osuđenim Srbima koje progoni etnički motivisano pravosuđe u Sarajevu i Zagrebu.

– Treba nam aktivna politika u borbi za istinu o našem stradanju, borbi za istinu o karakteru rata, borbi za pitanje nestalih lica – rekao je Linta.

Parastosu su prisustvovali članovi porodica nestalih i poginulih, predstavnici brojnih zavičajnih udruženja i mnogi drugi građani.