Zakon o nestalima do kraja godine

BEOGRAD - Udruženje roditelja i porodica uhapšenih, zarobljenih i nestalih lica SR Jugoslavije organizovalo je 9. 7. 2021. okrugli sto na temu Zakona o nestalima u Hotelu Tulp in. Okrugli sto je održan uz finansijsku podršku Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) i UN.

Posljednju inicijativu za donošenje Zakona o nestalim licima je pokrenula 2019. godine Koordinacija srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora bivše Jugoslavije na sastanku kod predsjednika Republike Srbije. Koordinacija je napisala i podnijela i preleminarni Model zakona o prinudno nestalim licima i pravima njihovih porodica.

Nakon toga je Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja formiralo Radnu grupu za izradu Nacrta zakona o nestalim licima. Radna grupa je do sada održala ukupno 4 sastanka. Istaknuto je da Radna grupa ima ozbiljan i temeljan pristup izradi Nacrta zakona o nestalim licima.

Prisutnima se na samom početku obratila predsjednica Udruženja Mirjana Miodrag Božin te konstatovala da i nakon 30 godina pojedini članovi iz njihovog Udruženja još nisu riješeni.

Slobodanka Koldžić moderator okruglog stola kaže da se u njihovom udruženju radi o porodicama grupe vukovarskih civila koji su nestali prije početka ratnih sukoba, jul, avgust 1991. godine i porodicama vojnika i rezervista JNA.

Zoran Antić državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i koordinator aktivnosti Radne grupe za izradu Nacrta Zakona o nestalima naglašava da je veliku ulogu odigrala Komisija za nestala lica.

– Odradili smo preko 50 posto zakona, ali nećemo ništa zvanično objavljivati dok ne bude sve završeno. Bitno je kada se Zakon donese da on bude i sproveden. Da li će njega sprovoditi Komisija za nestala lica koja će u međuvremenu postati posebna uprava, da li će to biti agencija, ili će biti u sastavu nekog drugog ministarstva.

Komisija se pri izradi Zakona držala svih međunarodno priznatih konvencija koje je država Srbija ratifikovala u svom parlamentu. Svih vodećih načela Međunarodnog komiteta CK, dopunskih protokola i svih akata koji bi mogli da posluže, bez obzira da li su doneseni u R Hrvatskoj, BiH, pa čak i od privremenih institucija u srpskoj Pokrajini Kosovo i metohija.

– Ono što mogu da vam garantujem, da nijedna stranica ili slovo neće biti urađena dok ne bude bila u saglasnosti sa predstavnicima udruženja porodica nestalih lica. Kada nakon toga dobijemo saglasnost i od Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo i od Vlade Srbije ide na javnu raspravu.

Javna rasprava je predviđena u skoro svim većim gradovima u Srbiji – Niš, Kragujevac, Novi Sad, Kosovska Mitrovica, Beograd, Vranje, Novi Pazar, Subotica, Sombor i Šid. Zatim će biti posebna rasprava pred Skupštinskim odborom koji se bavi ovi pitanjem gdje će biti pozvana udruženja koja se bave ovom tematikom.

– Očekujem da ćemo do kraja ljeta imati cjelinu Zakona u rukama. Zakon će sadržati načela pretpostavki o životu nestalih lica, prava na istinu, nediskriminaciji integriteta, pitanje dostojanstva, zaštite podataka o ličnosti, pitanje statusa nestalog lica, upis u evidenciju, odlučivanje o zahtjevu, pravo na žalbe, prestanak statusa nestalog lica kad i u kojim slučajevima, prava nestalih lica za koje nije poznato mjesto ukopa i njihovih porodica, početak traženja prilagođavanje pristupa, učešće u traženju , plan traženja, pristup mjestima i podacima u svrhu traženja…

Maja Đorđević pomoćnik ministra u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijlna pitanja i zamjenik sekretara Radne grupe za izradu Nacrta Zakona navela je mejl adresu Ova email adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript u vašem brauzeru da biste je videli. na koju se mogu slati sve primjedbe i prijedlozi za rješavanje pitanja Nacrta Zakona o nestalima.

Narodni poslanik i predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta navodi da je pitanje nestalih jedno humanitarno pitanje, ali da je nesporna činjenica da postoji jedan opšti zastoj na prostoru bivše Jugoslavije vezano za rješavanje pitanja nestalih Srba.

– Dio međunarodne zajednice ne želi da prekine sa politikom dvostrukih standarda, a temelj te politike jeste da 26 godina od završetak rata na prostoru današnje Hrvatske i BiH, slušamo besmislene i apsurdne laži da su Srbi krivci za ratove na prostorima bivše Jugoslavije, a da su Hrvati, Bošnjaci i Albanci žrtve velikosrpske agresije.

Hrvati, muslimani i Albanci pitanje nestalih ne tretiraju kao humanitarno pitanje, već kao političko koje im koristi u borbi protiv Srbije, Republike Srpske i srpskog naroda.

– Srpske žrtve se prešućuju, marginalizuju, omaložavavaju, negiraju, umanjuju, upravo da bi opstala laž o Srbima kao agresorima.

Linta se osvrnuo i na lažne mitove o nepostojećem genocidu u Srebrenici, lažni mit o zločinačkoj akciji Oluja i lažni mit o Vukovaru.

– U Vukovaru je najmanje 120 srpskih civila ubijeno prije početka ratnih dejstava, Srbi su hapšeni na ulicama, na radnim mjestima, izvođeni iz svojih kuća i stanova, ista stvar je bila i u Osijeku i mnogim drugim gradovima.

Krajnje je vrijeme da vodimo jednu ozbiljnu pravnu, političku i diplomatsku borbu za istinu o karakteru ratova u međunarodnoj zajednici, za istinu o stradanju srpskog naroda.

– Ako to ne uradimo, neće nam mnogo značiti ni ovaj Zakon o nestalima, iako pozdravljam političku volju i odluku predsjednika i Vlade da se donese Zakon.

Maja Vasović iz Komisije za nestala lica ističe značaj donošenja Zakona o nestalim licima koji ima za cilj da podstakne proces pronalaženja nestalih lica, uredi zaštitu i unaprijedi prava nestalih lica, smrtno stradalih lica za koje nije poznato mjesto ukopa i članova njihovih porodica, ali i definiše nadležnost i postupak traženja, vođenje evidencija i ostala pitanja u vezi sa traženjem, ekshumacijom i identifikacijom nestalih i smrtno stradalih za koje nije poznato mjesto ukopa.

– Od ukupnog broja lica koja su se vodila kao nestala preko 70 posto slučajeva do sada je riješeno. Proces traženja preostalih lica postaje sve složeniji i teži. Takođe, neophodno je imati u vidu i činjenicu da se posmrtni ostaci nestalih sa liste traženja Republike Srbije nalaze na prostoru Republike Hrvatske, BiH, ali AP Kosova i Metohija i njihovo pronalaženje zavisi od spremnosti drugih strana na saradnju.

Prema podacima Međunarodnog komiteta CK iz maja mjeseca 2021. godine u regionu se kao nestali vodi još 9996 lica od tog broja 6377 u vezi sa sukobima u Bosni i Hercegovini , 1980 u Republici Hrvatskoj i 1639 na AP Kosovo i Metohija. U službenim evidencijama komisije koje se vode na osnovu Zakona o upravljanju migracijama kao nestalo se vodi ukupno 2397 lica i to 1610 lica u Republici Hrvatskoj državljana Republike Srbije vojnika bivše JNA, lica za koje su porodice zahtjev za traženje podnijele preko tadašnjeg Crvenog krsta je 369, nestalih lica srpske nacionalnosti građana Republike Hrvatske čije porodice sada žive u Republici Srbiji je 593 i lica čiji nestanak nije prijavljen po kriterijumima MKCK, takozvana opertaivna lista 648 lica (219 u Bosni i Hercegovini, državljana Republike Srbije pripadnika JNA je 56, i lica srpske nacionalnosti građana BiH je 163. I 568 lica se vodi kao nestalo na prostoru KiM srpske i nealbanske nacionalnosti.

Međunarodni komitet Crvenog krsta Ivana Kostić navela je da joj je posebno drago što su članovi porodica prisutni na okruglom stolu.

– Sve ove godine sam uz porodice i znam sa kakvim su se sve problemima susretali. Međunarodni komitet CK podržava odluku i napore da se dođe Zakona o nestalim licima.

Na okruglom stolu su govorili još i Luigj Ndou, predstavnik Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP); Ylber Morina, Međunarodna komisija za nestala lica (ICMP); Ivan Filipović potpukovnik, predstavnik Ministrastva odbrane i član Radne grupe za izradu Nacrta zakona o nestalim licima; Članovi Udruženja organizatora skupa: Gordana Jakšić, Stoja Bjelobrk, Milica Perić, Radomir Perić, Mirjana Miodrag Božin, Slobodanka Koldžić, predstavnici ostalih Udruženja nestalih lica (period 1991–2000), Dragana Đukić, predsednica Udruženja porodica nestalih i poginulih lica „Suza“ i Olgica Božanić, Sekretar Udruženja kidnapovanih i nestalih lica na Kosovu i Metohiji.

Zaključci okruglog stola su sljedeći:

• Nacrt zakona o nestalim licima bi trebalo da bude sveobuhvatan i da se odnosi kako na porodice za čijim članovima se kao nestalima još uvijek traga, tako i na porodice koje su u međuvremenu identifikovale svog člana;
• Saglasnost na Nacrt zakona o nestalim licima prije nego što bude zvanično objavljen će dati predstavnici porodica nestalih lica;
• Nacrt Zakona o nestalim licima bi trebao da bude napisan do septembra 2021. godine;
• Prema mišljenju prisutnih predstavnika Radne grupe za izradu nacrta Zakona o nestalim licima, do kraja godine Zakon o nestalim licima bi mogao da uđe u Skupštinsku proceduru na glasanje;
• Porodice nestalih lica su zadovoljne sastavom Radne grupe za izradu Nacrta zakona o nestalim licima, njihovim pristupom i dosadašnjim radom.