Ekshumacije posmrtnih ostataka Srba čekaju zbog hrvatske opstrukcije

BEOGRAD - Dokumentaciono-informativni centar “Veritas” raspolaže pouzdanim podacima o više desetina poznatih mjesta ukopa 163 posmrtna ostatka srpskih žrtava na području Hrvatske, pokopanih uglavnom pod oznakom “nepoznat” koji i 24 godine po prestanku rata čekaju na ekshumaciju, isključivo zbog opstrukcije Hrvatske.

U saopštenju povodom Međunarodnog dana nestalih “Veritas” ističe da porodice nestalih osoba imaju pravo da saznaju istinu o sudbini svojih najmilijih, a društvo ima pravnu i moralnu obavezu da im pomogne u njihovom traganju, što je moguće samo uz aktivnu saradnju porodica nestalih sa nadležnim organizacijama i institucijama.

Prema “Veritasovoj” evidenciji, na spisku nestalih Srba sa područja Hrvatske nalazi se 1.755 osoba, od kojih su 705 ili 40 odsto stariji od 60 godina.

Najviše ih je nestalo u posljednjoj ratnoj godini 860 /49 odsto/, a zatim u prvoj 709 /40 odsto/. Među nestalima je 1.267 /72 odsto/ civila i 490 /28 odsto/ žena.

U posljednjih 17 godinja iz zajedničkih, masovnih i pojedinačnih grobnica, ekshumirano je ukupno 1.600 posmrtnih ostataka Srba sa područja Hrvatske i bivše Republike Srpske Krajine /RSK/, od čega ih je do sada 1.214 identifikovano, dok ih još 386 čeka na identifikaciju /svi sa područja Hrvatske/.

“Veritas” napominje da su od prošlog do avgusta ove godine na području Hrvatske ekshumirana 24 posmrtna ostataka srpskih žrtava /devet sa područja Like i 15 sa područja Korduna/, dok ih je 40 identifikovano.

Najviše i ekshumiranih i identifikovanih odnosi se na stradale u hrvatskoj akciji “Oluja” i poslije.

Međunarodni dan nestalih je, ističe “Veritas”, prilika i da se javnost podsjeti na patnju i bol članova porodica nestalih, ali i poziv porodicama da izvrše svoju obavezu – otvore zahtjev za traženje i daju krv za DNK, bez čega nema uspješne potrage.

U saopštenju se napominje da se i ove godine povodom obilježavanja Međunarodnog dana nestalih iznose podaci da se iz ratova devedesetih sa područja bivše Jugoslavije traga za još od 10.000 do 12.000 osoba, ali da taj broj varira u zavisnosti od kriterijuma koji se koriste za stavljanje neke osobe na spisak nestalih, ali i stavova političkih elita u državama regiona.

“Veritas” napominje da se na području Hrvatske, uključujući i područje bivše RSK, prema posljednjoj Knjizi nestalih Međunarodnog komiteta Crvenog krsta /iz 2015. godine/, nalazilo se 2.138 nerasvijetljenih slučajeva /od čega 1.716 nestalih i 422 osobe čiji se posmrtni ostaci traže/.

Pošto u Knjizi nije navedena nacionalna, vojna i državna pripadnost popisanih osoba, “Veritas” je izvršio uporednu analizu i ovog četvrtog /kao i prethodnih/ izdanja sa svojom evidencijom, na kojoj se u vrijeme analize /u junu 2016/ nalazilo 1.859 osoba.

Poređenje je izvršeno i sa spiskom nestalih koji je Hrvatska u decembru 2010. dostavila Međunarodnom sudu pravde uz svoj odgovor na kontratužbu Srbije u sporu po uzajamnim tužbama o genocidu, na kojem se nalazilo ukupno 1.024 osobe.

U saopštenju se navodi da se tako došlo do podataka da se iz “Veritasove” evidencije 974 osobe nalazilo u toj knjizi, a 882 nije, dok se sa hrvatskog spiska u Knjizi nalazilo 839 osoba, a 215 ne, kao i da su se 56 imena iz oba popisa u Knjizi nalazila i na hrvatskom spisku i na “Veritasovoj” evidenciji.

Takođe, 365 imena iz oba popisa u Knjizi nije bilo ni na hrvatskom spisku ni u “Veritasovoj” evidenciji.

U saopštenju se napominje da na zvaničnom sajtu Uprave za zatočene i nestale, koja djeluje pri hrvatskom Ministarstvu za branitelje, piše da je još “nepoznata sudbina 1.482 osobe te mjesto ukopa posmrtnih ostataka 411 smrtno stradalih osoba”.

“Veritas” navodi da sadašnja razlika u brojkama između Knjige i Uprave jeste u činjenici da je u međuvremenu jedan broj identifikovan sa oba spiska i na obje strane.

U tekstu se napominje da uslov za ulazak u Knjigu nestalih nije stvarni nestanak, već otvaranje zahtjeva za traženje koji kod nadležnog Crvenog krsta podnosi bliski član porodice nestalog.

To znači, dodaje “Veritas”, da četvrta Knjiga ni u vrijeme objavljivanja nije sadržavala ažurirani popis svih osoba nestalih na području Hrvatske, a, kako stvari stoje, vjerovatno neće ni peto izdanje, za koje se najavljuje da će se objaviti do kraja ove godine.