će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
BEOGRAD - Nakon toliko godina makar ću znati gde da odem da mužu upalim sveću. Konačno mi je potvrđeno da moj suprug Milan Banić nije živ. Godinama sam slušala priče da ga je neko negde video. Sada znam istinu.
Ovo za "Večernje Novosti" priča Radmila Banić, supruga Milana Banića (1954), nestalog 5. avgusta 1995. godine, u okolini Ljubova, dan nakon što se vratila iz Zagreba, gde je na Institutu za sudsku medicinu izvršena identifikacija posmrtnih ostataka devet srpskih žrtava, među kojima je i njen suprug.
Radmila dodaje da je prve prave informacije o posmrtnim ostacima svog muža čula u avgustu prošle godine, kada joj je Milanov vojni komandir rekao da su na Ljubovu pronađene kosti za koje se sumnja da su Milanove.
- Te kosti su odnete najpre u Karlovac, pa u Zagreb - kaže Radmila. - Uzorci za DNK analizu uzeti su još pre nekoliko godina od dece, majke, brata i sestre mog muža. U međuvremenu su pronađeni i posmrtni ostaci, pa je godinu i po trajala analiza i utvrđivanje identiteta.
Sada je na redu sahrana posmrtnih ostataka, a porodicama je rečeno da se jave kada odluče gde će i kada sahraniti svoje najbliže.
- Još nisam odlučila da li da Milana sahranim ovde ili u selu Mekinjari u Hrvatskoj, gde smo živeli pre rata - kaže Radmila Banić. - Bliže sam odluci da ga tamo sahranim, jer mu u selu počiva cela porodica. Sahranu ću obaviti kada prođu ovi praznici i konačno ću znati gde je Milan i gde sveću da mu upalim.
Ona kaže da se tokom identifikacije u Zagrebu dobro držala, ali kada se vratila kući, sustigle su je emocije i navrla su joj sećanja:
- Teško mi je - kaže ona. - Užasan je ovo osećaj.
U Zagrebu je pre dva dana boravio i Nikola Cimeša. Na Institutu za sudsku medicinu identifikovani su posmrtni ostaci njegovog oca Nikole Cimeše.
- Moj otac je nestao 5. avgusta 1995. godine u Glini - objašnjava Nikola za naš list. - Potvrđeno mi je ono što sam i sam znao - da je moj otac stradao tog dana.
Sagovornik "Večernjih Novosti", koji inače od 1995. godine živi u Golubincima, dodaje da su ga obavestili kako je ekshumacija posmrtnih ostataka njegovog oca urađena 2007. godine na groblju u Petrinji i da su oni od tada bili na Institutu za sudsku medicinu u Zagrebu.
- Uskoro ćemo preuzeti očeve posmrtne ostatke - kaže Cimeša. - Još nismo odlučili da li ćemo oca sahraniti u rodnom mestu u Glini ili ovde u Srbiji. Ubrzo ćemo i tu odluku doneti i konačno će ovaj strašni slučaj i za nas biti okončan.
Prema saopštenju Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas", osim Milana Banića i Nikole Cimeše, pre dva dana su na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu identifikovani posmrtni ostaci još sedam osoba srpske nacionalnosti, stradalih na području Severne Dalmacije, Like, Banije i Zapadne Slavonije. Njihove porodice, inače, žive u Srbiji.
Utvrđen identitet još sedam žrtava
U Zagrebu su, pre dva dana, identifikovani i Milan Gnjatović (1920) iz Bilišana, Obrovac, Pejo Šever (1956) iz Bunića, Korenica, Ljubica Knežević (1923) iz Parčića, Benkovac, Petar Generalović (1956) iz Žitnića, Drniš, Mile Ljiljak (1959) iz Velikog Obljaja, Glina, Zorka Marić (1955) iz Brezovog Polja, Glina, i Pava Marić Jovanović (1910) iz Gornje Obriježi kod Pakraca.