Antiratni skup: Zločini su odgovornost svih nas

ZAGREB - Na centralnom zagrebačkom trgu je četvrtu godinu zaredom održan antiratni skup povodom godišnjice Oluje. Okupljeni aktivisti, njih desetak, pozvali su na odavanje počasti žrtvama te vojne operacije. Skup pod nazivom "Pamtimo 05.08.1995. – 05.08.2017. Zločini u Oluji su odgovornost svih nas" organiziralo je više nevladinih organizacija: Ženska mreža Hrvatske, Centar za žene žrtve rata – ROSA, Srpski demokratski forum i Centar za građansku hrabrost iz Zagreba, uz podršku srodnih nevladinih udruženja iz Beograda i Sarajeva.

"Podsjećamo da još nisu otkrivene sudbine nestalih i ubijenih te da za provedeno etničko čišćenje i ratne zločine nisu procesuirani počinitelji", poručili su organizatori. Upozorili su i da nakon 22 godine od ratnih operacija ratna retorika ne jenjava, već da, naprotiv, svjedočimo militarizaciji društva i sve većem utrošku javnih sredstava u vojne svrhe.

- Naša je poruka da rat treba završiti. Militarizacija hrvatskog društva, koja se očituje u povećanju vojnog proračuna, nabavci borbenih aviona i letom američkih helikoptera iznad mjesta obilježavanja Oluje, skupa je i nepotrebna u ekonomski potpuno devastiranoj državi - rekla je za "Portal Novosti" Bojana Genov iz Ženske mreže Hrvatske.

Dodala je da je Hrvatska od suda u Hagu dobila nadležnost da završi proces pronalaženja i sankcioniranja krivaca za zločine počinjene nad oko 600 civilnih žrtava Oluje.

- Ne smatramo da postoji kolektivna krivnja jer se ona mora snositi pojedinačno, ali odgovornost društva za sve procese je uvijek kolektivna. Kad bude moguće da na ovom mjestu ne stoji nas deset, nego nas tisuću koji će spremno reći da su "naši" i "njihovi" zločinci isto jer je zločin zločin, onda će prestati i kolektivna odgovornost. Do tada smo svi kolektivno odgovorni, kao i država koja nas predstavlja – rekla je ona.


Nela Pamuković iz Centra za civilne žrtve rata istaknula je nezadovoljstvo njenog i srodnih udruženja aktualnom situacijom.
- Od 1992. godine radimo s više tisuća žena koje su preživjele razne oblike ratnog nasilja, a intenzivno se radilo i na podršci oko donošenja zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja. Tim su nam se povodom ponovo javljale žene koje su preživjele silovanje, a koje smo ranije podržale. One žive na rubu egzistencije, potpuno nepriznate u svojoj traumi - rekla je ona.

Skup je i ove godine osiguravao veliki broj pripadnika interventne policije, ali se, srećom, nisu ponovile lanjske scene nasilja i pokušaja linča aktivista od kojih su neki završili i u bolnici.