Među identifikovanim Srbima i Branko Stojčević i Petar Krnjajić

Nesporno je da je starica poslije “Oluje”ostala sama u svojoj kući, da su je 28. avgusta obišli predstavnici UN-a i da im se požalila da je maltretiraju hrvatski vojnici, a kada su navratili 5. septembra našli su je mrtvu u sjedećem položaju na suvozačevom sjedištu žutog automobila sa tri prostrijelne rane glave i dvije na prsima. Hrvatska policija je na licu mjesta pronašla čauru za koju je balističkim vještačenjem utvrđeno da je ispaljena iz pištolja u vlasništvu Marija Dukića, “pripadnika 134. domobranske pukovnije, 3 bojne”, iz kojeg je 28. septembra ubio i civila Petra Botu u Kolarini kod Benkovca. Županijski sud u Zadru sudio mu je zajedno za oba ubistva, s tim da ga je za ubistvo Bote i osudio, dok ga je za ubistvo Babićeve oslobodio jer je “utvrdio da je pištolj iz kojeg je ubijena kupio polovinom septembra 1995, dok je ona umrla između 1. i 5. septembra”. Haški tribunal u predmetu “Gotovina i dr.”, pozivajući se na zaključke iz presude hrvatskog suda, “mudro” zaključuje “da ne postoje dovoljni dokazi o tome ko je ubio tu žrtvu”.

Među identifikovanima su i posmrtni ostaci sedamdesetogodišnje Đurđije Mirković, čije ubistvo je takođe razmatrano pred haškim tribunalom u predmetu “Gotovina i dr.”. Raspravno vijeće je utvrdilo da su 12. avgusta 1995. u Mirkovićima, zaseoku sela Polača, u općini Knin, dva ili tri hrvatska vojnika prišli Smiljani Mirković i Đurđiji Mirković, i da je jedan od njih, psujući im majku srpsku, s udaljenosti od desetak metara iz vatrenog oružja pogodio Đurđiju i ubio je, zatim su zapalili i nju i kuću joj. Oko 21. avgusta te godine njene posmrtne ostatke pokupio je Jovan Mirković, sa svojim sinom Dušanom i Mijom Lazićem, tako što ih je zamotao u deku i pokopao u dvorištu kod bunara, odakle su i ekshumirani. Pošto su hrvatski generali Gotovina i Markač od strane žalbenog vijeća Haškog tribunala oslobođeni za sve zločine koje je hrvatska vojska počinila u “Oluji” u sektoru „Jug“, to znači da niko nije odgovarao ni za smrt Save Babić i Đurđije Mirković.

U zadnjih sedamnaest godina iz zajedničkih, masovnih i pojedinačnih grobnica, uključujući i ekshumacije u organizaciji samih porodica, na području Hrvatske i bivše RSK, BiH i Srbije, ekshumirano je ukupno 1.500 leševa srpskih žrtava, od čega je do sada identifikovano 1.059 posmrtna ostatka.

Na VERITAS-ovom spisku nestalih još se nalazi 1.804 lica srpske nacinalnosti koji su nestali u periodu 1991. – 1995. na području Hrvatske i bivše RSK. Među nestalima je 1.290 civila, od čega 500 žena. VERITAS raspolaže pouzdanim podacima za još oko 256 registrovanih grobnih mjesta u kojima se nalaze neidentifikovani posmrtni ostaci smrtno stradalih Srba na pomenutom području i u istom periodu, koji i dvadeset godina po prestanku rata, isključivo zbog opstrukcije hrvatske strane, čekaju na ekshumacije.

{fa-link } Vezane vijesti:
{fa-gear fa-spin color=rgb(176,23,23)}  Identifikovani ostaci 14 Srba ubijenih u “Oluji”