Joco Glavaš: Peticija isprike žrtvama Oluje je duboko human čin

U peticiji Inicijative mladih za ljudska prava napisali ste, između ostalog, da ‘svim našim sugrađankama i sugrađanima, žrtvama ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih tijekom i nakon vojno-redarstvene operacije Oluja u kolovozu 1995. godine, ovim potpisom želimo reći – oprostite!’ Koliko je peticija dosad prikupila potpisa i koji je njezin cilj?

Zasad je prikupila nešto više od 300 potpisa. Sama ideja je bila da otvorimo dijalog za konstruktivnu raspravu u razdoblju u kojem se oko zločina tokom i nakon vojno-redarstvene operacije Oluja uopće ne dvoji – željeli smo potaknuti dijalog kako bismo podigli glas protiv šutnje, poricanja i relativizacije. Također, temeljni cilj peticije bio je upućivanje isprike žrtvama i njihovim obiteljima, kad isprika već nije došla od državnih vlasti punu 21 godinu. Peticija je u domaćim medijima dočekana na nož i prikazana kontroverznom, ali ona je sve samo ne kontroverzna. Ona je duboko human čin kojim smo željeli skrenuti pažnju na to da bi žrtve i njihove obitelji trebale napokon dobiti službenu ispriku vlasti i da budu priznate. Nismo imali podršku drugih organizacija u ovome, ali podrška stiže od građana.

Skoro svake godine Inicijativa mladih za ljudska prava nešto poduzme vezano uz Oluju. Koje su bile vaše ranije akcije i koje su rezultate polučile?

Prije nekoliko godina na izlazu iz Knina gdje su 1995. izbjeglice bježale postavili smo ploču isprike, a lani smo uputili apel predsjednici i premijeru kojim smo tražili da upute ispriku. Budući da su se oglušili, bili smo primorani pokrenuti vlastitu inicijativu.

Bi li se godišnjice Oluje prema vašem mišljenju trebale obilježavati s manje trijumfalizma?

Svakako, godišnjice Oluje su cijelo vrijeme svedene na trijumfalizam. Niti jedna godišnjica u fokus nije stavila žrtve i njihove obitelji. Svake godine se u fokus stavlja rat a ispriku žrtvama, čini nam se, nećemo tako skoro dočekati. Države bi se trebale usuglasiti oko činjenica koje su se dogodile i trebale bi procesuirati ratne zločine. A ljudi bi se trebali otvoriti jedni prema drugima, pokušati razumjeti i drugu stranu i biti više empatični.