Jubilarnih 10 godina Festivala folklora Srba iz regiona

NOVI SAD - Na putu do prve decenija ZU Sava Mrkalj pokazalo je kvalitet, ljubav prema tradiciji i posvećenost. Velika scena Jovan Đorđević Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu bila je ispunjena i ovog 1. decembra.

Pokrovitelji Festivala su Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje, i odnose sa vjerskim zajednicama, Grad Novi Sad, Fond za izbjegla i raseljena lica i za saradnju sa Srbima u regionu, Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu i Srpsko narodno pozorište Novi Sad.

Organizatori su za ovaj jubilej pripremili izložbu, malu retrospektivu prethodnih devet festivala. Realizovali su i izložbu narodnih nošnji učesnika festivala. Tom izložbom su htjeli da na direktan način spoje publiku i izvođače.

Kontinuitet i posjećenost se može održati samo kvalitetnim programom što je dokazalo Zavičajno udruženje Sava Mrkalj na čelu sa Zoricom Vlajinić.

Idejni tvorac Festivala, predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta, organizovao je prvi Festival folklora 2014. godine.

– Cilj ovog Festivala je da promoviše običaje, tradiciju i kulturu građana Srbije koji su rodom i porijeklom sa prostora Krajine, Republike Srspke, Federacije Bosne i Hercegovine, Crne Gore i drugih područja i da dȃ svoj skromni doprinos jačanju kulturnog i duhovnog jedinstva srpskog naroda bez obzira na postojeće državne granice.

Savez Srba iz regiona je organizovao prva tri festivala, a zatim je organizaciju preuzelo Zavičajno udruženje Sava Mrkalj.

– Zorica Vlajinić je zajedno sa svojim saradnicima prethodnih godina organizovala ovaj Festival na jednom visokom i profesionalnom nivou, na ozbiljan i odgovoran način i ja sam ponosan na nju i njene saradnike i vjerujem da će nastaviti da rade na isti način i narednih godina. Večerašnji događaj je prilika da se sjetimo našeg zavičaja, da se sjetimo predaka i iskažemo ponos prema korijenima i svom porijeklu, prema svojim izvornim narodnim pjesamama, igrama, narodnim nošnjama, starim zanatima, svemu onom što je činilo i čini dio našeg identiteta.

Predsjednica Zavičajnog udruženja Sava Mrkalj Zorica Vlajinić je rekla da žele da pokažu i matici i publici da jednako vrjednuju sve elemente kulturnog nasljeđa.

– Nadam se da taj cilj svaki dan sve više postižemo. Hvala vam što ste došli u ovolikom broju i pored teških vremena. Publika je ta koja je Festival ove godine podstakla, iznjedrila i nije nam dala da odustanemo. Posebno sam ponosna na vas koji nas svake godine pratite, i zovete da pitate za kartu više.

Preko četrdeset kulturno-umjetničkih društava je nastupalo od prvog do desetog festivala.

– Moram da priznam da smo prilično ponosni na činjenicu da smo podstakli veze među tim kulturno-umjetničkim društvima, da se raduju da učestvuju na festivalu i entuzijazam iz godine u godinu raste i ništa im nije teško. Apsolutno nema prepreke kod ostvarivanja naših ciljeva. To smatram veoma važnim – rekla je Vlajinićeva, a taj entuzijazam je nagrađen aplauzom.

Na Festivalu su nastupili Jana i Elena Crnomarković, Đurđina Vlajinić, SKC Vuk Stefanović Karadžić iz Bačke Topole, FU Veliko kolo iz Veternika, KUD Joco Savić Ilićka iz Brčkog, ANIP KC Mladost Futog, SKUD Semberija Bijeljina, KUD Taban Budimpešta, KUD Srpski vez Kumanovo, KUD Stanko Paunović NIS RPN Pančevo, CTKU Kosta Abrašević Bačka Palanka.

Himne Bože pravde i Moja Republika izvele su talentovane Jana i Elena Crnomarković koje su nedavno održale svoj solistički koncert u Novom Sadu.

Posebno oduševljenje kod publike izazvala je božanstvena djevojčica Đurđina Vlajinić koja je izvela Zdravicu srpskom narodu autora Ljubivoja Ršumovića.

Đurđevdanske pjesme i igre sa Korduna izveo je SKC Vuk Stefanović Karadžić. Autor koreografije je Slavica Mihailović, umjetnički rukovodilac Slobodanka Rac.

Igre iz Glamoča pokazali su članovi FU Veliko kolo iz Veternika. Autor koreografije je Miroslav Savić.

KUD Joco Savić Ilićka iz Brčkog izveo je igre i pjesme sarajevsko-romanijske regije. Autor koreografije Sarajevsko polje i planina je Dejan Milisavljević Zvečanac. Muzički aranžer je Miroljub Todorović Džimi, a umjetnički rukovodilac Miloš Kokanović.

Veridbu u Crnoj Gori koreografa Dragana Milovojevića izveo je ANIP KC Mladost iz Futoga. Umjetnički rukovodilac je Gordana Staraček, muzički aranžman pisao je Milenko Martić.

Velikim aplauzom ispraćen je nastup SKUD Semberija iz Bijeljine. Veliki broj članova ansambla pokazao je svu raskoš igre, pjesme i scenskog nastupa. Nekoliko generacija je bilo na sceni svi ukomponovani u zajedničku koreografiju autora Vase Popovića i Gorana Perkića.

Prijatelji Festivala KUD Taban iz Budimpešte prikazali su igre, pjesme i đurđevdanske običaje iz Podgrmeča koreografijom Đurđevdanski uranak, koreografa Milorada Lonića.

KUD Srpski vez iz Kumanova izveo je Igre iz Kumanovskog polja, koreografa Marka Mladenovskog. Ovo kulturno-umjetničko društvo radi sa ciljem očuvanja srpske kulture i tradicije i srpskog identiteta u Republici Severnoj Makedoniji.

Igre Srba iz Bele Krajine, odnosno koreografiju Oj savice tija vodo ladna izveo je KUD Stanko Paunović NIS RPN Pančevo. Aranžman je napisao Zdravko Ranisavnjević, a koreograf je Dejan Trifunović.

Igre i pjesme Srba iz zapadne Slavonije izveo je CTKU Kosta Abrašević iz Bačke Palanke. Koreografiju Samo veselo neka čuje sve selo osmislio je Saša Bogunović. Autor muzičkog aranžmana je Zdravko Ranisavljević, a umjetnički rukovodioci su Svetlana Radanović i Marko Brković.

Za sam kraj, publika je uživala u pjesmi Srbija, koju su izvele Jana i Elena Crnomarković. Muziku i aranžman napisao je Lado Leš, a tekst Tode Nikoletić.

Članovi ZU Sava Mrkalj vjeruju i trude se da doprinose riznici kulturnog, nacionalnog i vjerskog identiteta srpskog naroda. Za sam kraj Festivala u ovim teškim i turbulentnim vremenima, uputili su publici Mojsijeve blagoslove poslušnosti uz poruku da ne skreću od ovih riječi ni lijevo, ni desno.

Tekst i foto: Dragana Bokun; Srpsko kolo