Promovisan dvobroj zbornika Kninska Krajina 11 i 12

BEOGRAD - U Domu ratnih vojnih invalida u Beogradu 12. oktobra, povodom slave srpske pravoslavne crkve u Kninu, a ranije i slave grada Knina, Pokrova Presvete Bogorodice, promovisan je dvobroj zbornika Kninska Krajina 11 i 12. Promociju je organizovao Zavičajni klub Kninska krajina, koji je izdavač zajedno sa Udruženjem Srba iz Hrvatske, Srpskim kulturnim društvom Zora Knin - Beograd i Zavičajnim društvom Plavno iz Beograda.

Zbornik je izašao zahvaljujući podršci Komesarijata za izbjeglice i migracije Republike Srbije.

Na promociji su govorili novinar Danko Perić, dr Ilija Smiljanić, dr Nikola Žutić i muzejski savjetnik u penziji Milojko Budimir.

Danko Perić kaže da kada su izbjegli iz Knina, članovi Zavičajnog kluba Kninska krajina, donijeli 1996. godine odluku da se okupljaju na Pokrov svake godine. Tu tradiciju su ispoštovali i ove godine, ali je primjetno da na ovakvim okupljanjima ima sve manje mladih. Apelovao je da mldi ljudi preuzmu slavu.

On je upoznao prisutne sa temama i autorima u dvobroju čija je glasva tema 335 godina od uspostave Kninske Krajine:

Milojko Budimir Knin i njegova okolina u svjetlu arheoloških istraživanja, dr Đuro Đurić Pravno-istorijski položaj Kninske Krajine, dr Nikola Žutić Tromeđa - ratovi, nacionalni i vjerski identitet, dr Ilija Smiljanić Serdar Ilija Smiljanić, Danilo Morel Danilović/ prevod Lazar Macura La Contea di Knin / Kninska Krajina, Danko Perić Dalmacija i Knin u Muzeju Srba u Hrvatskoj, dr Radovan Pilipović Dalmatinsko pravoslavlje srpskog tipa ispovedanje i instutucionalnost, dr Branko Čolović Božidar Petranović - narodni prosvjetitelj, Goran Maksimović Putnički zapisi Save Bjelanovića, Danko Perić Petar Mirković, nadzornik kninskih škola.

U Zborniku se mogu naći i dva prikaza knjiga: Ljudi od vode Andrejane Dvornić i Trbuom za kruvom Nikole Radića.

Stranice ovog Zbornika su posvećene i značajnim Kninjanima kojih više nema, Dragi Kovačeviću, Iliji Petkoviću, Željku Sinobadu, Mili Mediću, Nikoli Cerovcu, Dušanu Vukojeviću Marsu, Zdravku Krstanoviću, Luki Čupkoviću, ali i jednom Čačaninu, frontmenu grupe Riblja čobra Borisavu Bori Đorđeviću koji je počasni građanin grada Knina 1994. godine.

Dr Ilija Smiljanić je podijelio svoja zapažanja u vezi sa velikim problemom, prekrajanjem istorijskih činjenica.

- Tema krajine (Vojne krajine, kao i Kninske krajine) izgleda da je interesantna samo za nas Krajišnike, za sve ostale je tema koju bi mnogi izbjegli. Kažu da smo primili hrišćanstvo među zadnjima, ali objasnite mi zašto naš narod govori o učenju Apostola Pavla i njegovom prolasku kroz Dalmaciju, ako nismo imali nikakve veze sa njim. Ista je priča kada govore da smo pod naletom Turaka doselili na one prostore. Crkva Svetog Luke na Dalmatinskom Kosovu u selu Uzdolju je krajem 11. i početak 12. stoljeća, kako kaže arheolog Đorđe Janković, Krka je podignuta 1350. godine, Krupa 1317, kao što vidite godine su sve prije nego što su Turci prešli Bosfor. Kome su građeni ovi manastiri ako na tom prostoru nisu živjeli Srbi?

Smiljanić je citirao arheologa Đorđa Jankovića da će „istina niknuti iz zemlje i pravda će s neba priniknuti“.

- Kod mene na Kosovu je jedan dio zemljišta pod gipsom. Kada bi seljak zapeo plugom, brzo bi zatrpao lopatom da ne bi ko vidio da na njegovoj zemlji ima gispa, jer bi zemlju uzimali od seljaka za bagatelu ili čak bez nadoknade. Međutim, kiša bi ogolila to što bi seljak zatrpao i taj gips bi provirio iz zemlje. Čini mi se da tako uporno proviruje i naša Vinča. Nasušna je potreba da se mlade generacije založu da se dokaže istina o Srbima.

On je istakao da treba da se osnuje institucija koja bi se bavila istorijom Srba iz Hrvatske.

Dr Nikola Žutić pisao je o Tromeđi, temi, za koju je rekao da je potpuno zapostavljena.

- Tendenciozno je antisrpski predstavljena Tromeđa. Uglavnom su je Hrvati katolici na svoj način tumačili. Čak i neki ugledni srpski istoričari to tumače kao nekakav uzvišeni latinizirani prostor aristokratske kulture koju oni nazivaju Triplex Confinium i tretiraju ga kao nekakvo hrvatsko višegraničje u evromediteranskom prostoru - rekao je Žutić i dodao da se više o toj temi može pročitati u njegovom radu.

Milojko Budimir kaže da se dvadeset godina u Kninu bavio se arheologijom.

- Nažalost, ne onom arheologijom kojom smo trebali da se bavimo, već smo se bavili praistorijom, od paleolita… došli smo do Antike i Rima. Da bi pomenuti arheolog Đorđe Janković vršeći istraživanja oko Knina 1993, zaključio, ali je to već bio ubrzo i kraj našeg prisustva na tim prostorima, da su Srbi autohtoni narod koji je tamo živio već od samih početaka. Našao je dokaze u gromilama koje se nalaze i na Vrbniku, na Ramljanima, oko Kosova polja i gore prema unutrašnjosti. Đorđa Jankovića više nema, a ni njegova teorija nije u Srbiji prihvaćena, kao ni sve ono što mi govorimo, ali mi se trudimo da iznesemo i sačuvamo tragove našeg postojanja na tim prostorima.

Budimir je napomenuo da mu se čini da Krajišnici trebaju biti agilniji u traženju prava i da svi prisutni doprinose na neki svoj način. Uzeo je za primjer bezuspješne napore da se pronađe prostori za rad, za biblioteku, jer ljudi iz Krajine čuvaju u Srbiji hiljade knjiga koje bi mogle ostati za sva vremena u krajiškoj biblioteci i dostupne svima, koji su zainteresovani da ih pročitaju.

Tekst i foto: Dragana Bokun; Srpsko kolo