će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
KRUŠEDOL - I ove godine u subotu, 25. maja kod manastira Krušedol na Fruškoj Gori održan je tradicionalni Krajiški crkveno - narodni svesrpski sabor „Krušedolska zvona 2024“. Najprije je u manastirskoj crkvi Blagoveštenja Presvete Bogorodice održana liturgija i parastos za sve Srbe koji su nastradali tokom 20. vijeka. Činodejstvovao je vladika sremski Vasilije sa sveštenstvom sremske eparhije. Poslije toga, na pozornici ispred manastira priređen je prigodan kulturno umjetnički program.
Sabor je otvorio i prisutne pozdravio predsjednik Organizacionog odbora Veljko Vukelić, a nakon blagoslova episkopa Vasilija, govorila je ministarka za brigu o porodici i demografiju Milica Đurđević Stamenkovski i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Ministarka je u svom obraćanju naglasila da su Srbija i Republika Srpska jedna porodica i da je upravo to strateško povezivanje doprinjelo zajedničkom nastupu na međunarodnoj pozornici, gdje se branila čast, dostojanstvo i nacionalni ponos srpskog naroda. Uz to je poručila da ćemo svuda i na svakom mjestu govoriti o onome što su istorijske činjenice, o stradanju srpskog naroda i dodala da imamo pravo da, pamteći prošlost, gradimo svoju budućnost. Osvrnuvši se na glasanje o rezoluciji o Srebrenici, ministarka je navela da su oni koji su inicirali rezoluciju željeli da Srbiju i srpski narod uvedu u izolaciju, ali smo mi odlučnim otporom i organizovanom diplomatskom aktivnošću pokazali svijetu da Srbija nije sama, da ima prijatelje, i da je spremna da brani svoje državne i nacionalne interese.
Predsjednik Republike Srpske Miolorad Dodik poručio je na krajiškom svesrpskom saboru da će nastaviti da se bori za srpske nacionalne i državne interese, koji znače zajedništvo Srpske i Srbije i jedinstvo srpskog naroda. Dodik je istakao da vjeruje da će ovaj vijek biti vijek ujedinjenja i da nema ničega što bi moglo da ga ospori, jer ujedinjenje nije upereno ni protiv koga. On je naglasio da su Srbi uvijek drugima donosili slobodu, iako su oni pokušali da ih bace na stamnu stranu istorije. „Srbi su naivno ušli u ono što se zvala Jugoslavija umjesto da su od početka pravili Srbiju. Ta istorijska greška dovela nas je do toga da smo 90-ih godina ušli u građanske ratove“. Dodik je poručio da tamo gdje nema Republike Srpske i Srbije, nema ni slobode za Srbe. Kada je riječ o Svesrpskom saboru, koji će biti održan 8 juna, Dodik je rekao da će ovaj sabor dati mnoge putokaze za vrijeme koje dolazi.
U nastavku je izveden bogat kulturno umjetnički program u kome su nastupile izvorne muške i ženske pjevačke grupe i više KUD-a iz svih dijelova bivše Krajine koji čuvaju i njeguju folklor, običaje i tradiciju zavičaja. Uz njih nastupio je i Akademski folklorni ansambl „Svetozar Marković“ iz Kragujevca koji ove godine slavi 47 godina postojanja.
Već sada je ostvarena naša ranija zamisao da ovo saborovanje preraste u Svesrpski sabor kako bi pokazali zajedništvo i sačuvali sjećanje na zavičaj i našu bogatu istoriju.
Na ovogodišnjem Saboru okupilo se više od pet hiljada ne samo izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske i BiH, nego i njihovih prijatelja iz Srbije a mnogi su došli i iz dijapore. Organizatori sabora uz Udruženje Srba iz Hrvatske i Udruženje Slavonija iz Inđije bila je i Eparhija sremska. Financijski, tehnički i organizaciono i ove godine sabor je podržalo Predstavništvo Republike Srpske u Beogradu.