U Zagrebu predstavljen Letopis Matice srpske

Čedomir Višnjić, Milan Micić, Dragan Stanić i Zoran Đerić | Foto: Nenad JovanovićZAGREB - Matica srpska je centralna institucija prečanskog srpstva i djeluje gdje god ima Srba kojima je stalo do srpske kulture i identiteta, rečeno je na predstavljanju Matice srpske i promociji njenog Letopisa, najdugovječnijeg književnog časopisa u svijetu, upriličenom 27. februara u Centralnoj biblioteci Srba u Zagrebu.

U uvodnom obraćanju Čedomir Višnjić, urednik Prosvjetinih izdanja, naglasio je da je Matica srpska centralna kulturna institucija prečanskog srpstva koja je uvijek imala istu ulogu i djelovanje, ali su se mijenjale historijske i geografske prilike u kojima su živjeli Srbi. Naglasio je da su odnosi Matice Srpske i Prosvjete imali svoje uspone i padove, kao i da su brojni stipendisti Matice Srpske ostvarili značajne uloge u srpskoj zajednicu na ovim prostorima.

- Gde god ima Srba kojima je stalo do srpske kulture i identiteta koji uspevaju da sačuvaju, mi smo spremni da dođemo, razgovaramo i učinimo da budu još bolji članovi zajednice u kojoj žive, i to na uredan građanski način koji kod ozbiljnih ljudi izaziva samo poštovanje - rekao je predsjednik Matice Srpske, univerzitetski profesor Dragan Stanić.

Podsjetio je da su Srbi na prostore tadašnje Habsburške monarhije došli s privilegijama cara Leopolda, kao politički narod koji je sačuvao cjelinu sa Srbima koji su ostali u Turskom carstvu, a karlovačka mitropolija zadržala zajednicu s Pećkom patrijaršijom.

– Matica Srpska je prečanska ustanova s pogledom na celinu srpskih prostora, u vreme osnivanja od Pešte do Crne Gore. Letopis je 1823. pokrenula grupa intelektualaca u novosadskoj gimnaziji, a 1824. izišao je prvi svezak. Program Letopisa važi i danas, iako je realizovan na različite načine. Prvi urednici i suradnici bili su Georgije Magarašević i Pavel Josif Šafarik. Nema časopisa književno-kulturnog karaktera koji neprekidno izlazi već 200 godina, iako se bilježi i nekoliko pokušaja gašenja Letopisa Matice srpske - 1835/36 te 1848/49, kao i u dva svetska rata - zaključio je Stanić.

Srbi su zadržali identitet, ali su prihvatili i evropsku kulturu - rekao je generalni sekretar Milan Micić

- Srbi od 90-ih žive u različitim državama i surađujemo sa svima njima gdje god da žive, od Mađarske do Kosova i Crne Gore. Sa svojim programima i aktivnostima bili smo i u Vukovaru, Osijeku i Belom Manastiru - kazao je Micić. Zoran Đerić, član uredništva Letopisa, koji je sada na čelu Srpskog narodnog pozorišta, naglasio je da je časopis uređivalo ukupno 39 urednika.

Promocija je održana u Centralnoj biblioteci u Zagrebu | Foto: Nenad Jovanović
Za dojmove smo pitali Stanića i Višnjića.

- Imamo danas dobre odnose s Prosvjetom. Radili smo tako da ne opteretimo jedni druge, pa je u nekim periodima saradnja javno bila manje vidljiva. Pomagali smo da se konstituiše Centralna biblioteka Srba u Hrvatskoj u ono vreme kad su srpske knjige uništavane u Zagrebu i po Hrvatskoj. Moj predlog je bio da je formiramo u Prosvjeti, a ne na Filozofskom fakultetu, gde se nije mogla obezbediti bezbednost knjiga - izjavio nam je Stanić.

Po Višnjićevim riječima, Srbi na prostoru Hrvatske su vjekovima surađivali s Maticom srpskom kao s kulturnom institucijom Srba u Austrougarskoj monarhiji, pa je bilo i mnogih stipendista koji su kasnije imali važno mjesto u eliti obrazovanih ljudi i začeli mnogo toga u kulturi Srba. Tako je i Lukijan Mušicki bio začetnik nacionalnog u svijetu koji jedva da je imao protoetničke elemente svog identiteta – kazao je Višnjić i naglasio da je Prosvjeta pokušavala ojačavati odnose s Maticom srpskom, ali da to nije uvijek sretno završavalo.

– U kulturi Srba u Hrvatskoj nikad ništa nije kasno, tko se pojavi, dobro je došao. Zato od danas postoje dobri uslovi da saradnja krene jer političkih zapreka objektivno nema - naglasio je Višnjić.

Skupu su prisustvovali čelni ljudi Prosvjete, administrator zagrebačko-ljubljanske eparhije vladika Kirilo, zastupnik i potpredsjednik SNV-a Boris Milošević, potpredsjednik Savjeta za nacionalne manjine Milan Vukelić, te niz ljudi iz kulturnog života Hrvatske.

Nenad Jovanović; Portal Novosti