će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
BEOGRAD - U prostorijama Srpske književne zadruge u Beogradu 16. novembra predstavljena je nova knjiga poezije pesnika Miloša Kordića, pod naslovom Grlo u rebrima.
Na promociji su govorili urednik knjige književnik Dragan Lakićević i recenzent Marija Jeftimijević Mihajlović, dok je autor opravdano bio odsutan.
Knjiga Grlo u rebrima sadrži 51 pjesmu, a podijeljene su u četiri ciklusa. Ovo je 19-a knjiga poezije od ukupno 35 knjiga (uz dvije knjige drugih izdanja) autora Miloša Kordića koji već 60 godina piše i objavljuje poeziju, poeziju za djecu, esejistiku, pripovetke, romane i publicistiku.
Govoreći o stvaralaštvu književnika Miloša Kordića recezentkinja Marija Jeftimijević Mihajlović na početku je citirala nekoliko rečenica za koje smatra da najbolje govore o njegovom razumevanju poezije, odnosno stvaranja. Citat potiče iz Kordićevog intervjua za Večernje novosti iz 2014.godine :
„Ne mislim da poezija menja svet, ali svet u pesniku, ma koliko bio mali, sitan, menja poeziju. I ma koliko pesnik pokušavao da bude drugačiji, da kaže nešto novo, najčešće ne uspeva; prati ga neprestana sumnja u to kako je već sve rečeno. Ali je radost pokušavati… jer sumnja u pesniku je lek – i ne samo za njega.“
Jeftimijević Mihajlović je zaključila da ako je, dakle, sumnja pesniku pokretač i lek, ona je isto to i tumaču koji se prihvati da govori o poeziji.
„Jer je ta sumnja po duhu srodna pesnikovoj sumnji – a to znači – i kreativna i podsticajna. I nagoni nas da zavirimo tamo gde je i pesnikova misao dosegla.
Jeftimijević Mihajlović se osvrnula na teme, motive i simbole i metafore Kordićeve rane i zrelije poezije.
„Pesnički svet najnovije zbirke Grlo u rebrima sagrađen je od istih ili sličnih slika i fenomena koji su oduvek okupirali njegovu pesničku i stvaralačku imaginaciju. On se vrlo često kretao u prostorima sećanja i iskonskog pamćenja ili prapamćenja prostorima sna – oniristike i, naročito, prostorima metafizike, posmatrajući i čulno percipirajući nevidljivi svet u vidljivim, pojavnim oblicima. I što je možda još važnije – u savremenim događajima“, navela je Jeftimijević Mihajlović zaključivši da Miloš Kordić jeste pesnik koji ima dva zavičaja – svoju rodnu Baniju i svoj Beograd, ali se čini da je njegov pravi, istiniti zavičaj – njegova poezija.
Dr Marija Jeftimijević Mihajlović „Treba reći i to da je Kordićeva pesma, ali i njegova poezija u celini, veoma složena i da se opire jednoznačnim tumačenjima. Zbirka Grlo u rebrima nudi nam jedan svet nijansi i privida, nejasnih saznanja i neodređenih prostora. Kordićevi pejzaži su metafizički, bilo da su sačinjeni od slika svakodnevnog života, slika i mirisa detinjstva s Banije, Sunje i Siska, s jedne, i slika haotične, ratom i bombardovanjem zatečene beogradske svakodnevice, s druge strane, ili, pak, slika epske i mitske prošlosti, s kojom se, putem simbola i snova, neprestano doziva. Njegovi su motivi i slike često nadrealistički, čija značenja prevazilaze granice na prvi pogled viđenog, odnosno pročitanog“, rekla je Jeftimijević Mihajlović nazivajući Kordića pesnikom „tišine“, i to one metafizičke, tajanstvene, koja više postavlja pitanja nego što nudi odgovore, na momente hladna, mistična i pomalo zastrašujuća.
„Takva tišina suočava savremenog čoveka sa problemom praznine u njemu, i oko njega, ali i najvažnijim pitanjem: „Gde je u svemu tome Bog?“. Kordić pripada pesnicima koji, sa naglašenom sposobnošću sluha za tišinu, ume da to vreme događanja pretoči u pesnički trenutak“, naglasila je recezentkinja Jeftimijević Mihajlović složivši se sa tvrdnjom profesora Dušana Ivanića koji je za Kordića ranije rekao da je ovaj autor vrh svega onoga što je najbolje u pesništvu krajiških Srba.
Urednik SKZ Dragan Lakićević i pjesnik Miloš BajićUrednik nove Kordićeve zbirke pesama Dragan Lakićević podsetio se vremena kada je prvi put čuo za Miloša Kordića.
„Pre pola veka sam čuo za Kordića. Bio je veoma aktivan na dodeli književne Jugoslovenske nagrade Željezare Sisak u kojoj je tada radio. Kao mlad pesnik uređivao je časopis „Riječi“ koji je u ono vreme dolazio do nas u Beogradu, a u njemu su izlazili i prikazi naših knjiga iz Beograda. Zadovoljstvo mi je što smo sarađivali na ovoj knjizi koja je njegopva prva knjiga izdata u izdalju Srpske književne Zadruge i kao takva predstavlja njegovo najvažnije izdavačko priznanje ediciji koja je predvorje čuvenog Plavog kola. Ova Kordićeva knjiga je zbirka antologijskih pesama, izbrušenih do perfekcije. To su pesme zgusnutih slika i ova poezija predstalja sam vrh naše savremene poezije“, istakao je Lakićević objasnivši da Kordić naizgled piše o svakodnevnom životu grada Beograda, njegovim ulicama, tramvajskim šinama, koje čine okvir onoga što se događa u čovekovoj duši.
„Kordić pokušava da pronikne u dušu i onoga ko to posmatra i onoga čoveka i sveta koga posmatra. To pronicanje u dušu onoga koga posmatra je vrhunska imaginacija pesnika“, zaključio je Lakićević.
Promociji su prisustvovali brojni kolege, prijatelji, porodica i poštovaoci rada i stvaranja vrsnog književnika sa Banije.
Miloš Kordić rođen je 1944. godine u Komogovini, na Baniji. Školovao se u Jošavici (Petrinjskoj), rodnom selu, Petrinji i Zagrebu. Radio je u Osnovnoj školi u Mečenčanima, metalurškom kombinatu Željezara Sisak i Holdingu Željezara Sisak, Naftnoj kompaniji Beopetrol Beograd i ruskoj naftnoj kompaniji Lukoil Beograd. Uređivao je listove, časopise, radio i TV emisije. Književnim radom bavi se od 1963. godine. Izdao je 35 knjiga, a zastupljen je u preko 20 antologija, zbornika, pregleda poezije i proze, književnih enciklopedija u zemlji i inostranstvu. Radovi su mu prevođeni na nekoliko jezika, a dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja za književni, kulturni i sportski rad.