U Zemunu promovisana knjiga dr Momčila Diklića

ZEMUN -  U Zemunu je 17. aprila 2022. godine promovisana knjiga dr Momčila Diklića „Uloga političke škole SKJ `Josip Broz Tito` u Kumrovcu u raspadu socijalističke Jugoslavije“.

Autor u ovoj knjizi pokušava da pred sud javnosti iznese mjerljive podatke o tome kakvu je ulogu ova politička škola, odnosno njeni najvažniji rukovodeći ljudi, odigrali u raspadu Jugoslavije, ustupivši njene objekte separatistima, odnosno nasilnim razbijačima bivše nam države. Škola prezentovana kao najveća „kovačnica“ bratstva i jedinstva, odnosno prostor kojim je raspolagala, na kraju su poslužili za obuku pripadnicima hrvatskih paravojnih formacija.

Na iskustvima iz istorije možemo mijenjati budućnost

Otvarajući skup, u dobro popunjenoj sali SO Zemun, moderator promocije advokat Đorđe Mihovilović, je istakao da je ovo jedna od 15-ak knjiga dr Momčila Diklića koja nas na objektivan način vodi u istorijat bliske budućnosti vezan za raspad Jugoslavije.

„Momčilo Diklić je specifičan pisac jer on preslikava događaje na papir i tako ih donosi u svaku radoznalu dušu i u svaku kuću koja otvori vrata njegovoj knjizi. Donosi ih iskreno, u izvornom stanju, sa mnoštvom pikanterija i detalja koje mnogima nisu bili dostupni i vidljivi. Takvim stilom pomaže nam da bolje sagledamo sve ono što smo možda samo naslućivali“, rekao je, između ostalog Mihovilović, dodajući da je iuzuetno važno znati šta nam se dešavalo jer koristeći istoriju možemo mijenjati događaje u budućnosti.

Obraćajući se prisutnima, jedan od uvodničara, muzejski savjetnik hadži Milojko Budimir na početku svog izlaganja taksativno je nabrojao sva poglavlja knjige posebno se osvrćući na ona posvećena Josipu Brozu Titu.


„ Mi, koji smo ranije izučili istoriju malo smo toga mogli naučiti istinito o tom vremenu, a pogotovo onoga što smo mogli čuti od naših roditelja koji su bili savremenici toga doba, naročito događaja iz Drugog svjetskog rata. Ne znam zašto su tako malo pričali o svemu tome što nam se dešavalo, moja pretpostavka je da je razlog tome vrijeme bratstva i jedinstva. Pretpostavljam da su oni računali da smo riješili sve naše probleme, a očit primjer je i ova politička škola po kojoj je autor dao naziv samoj knjizi, koja je trebalo da bude kovačnica bratstva i jedinstva, a u šta se sve to pretvorilo bili smo i sami svjedoci“, rekao je Milojko Budimir posebno ističući ulogu Ivice Račana u načinu prevare srpskog stanovništva u SR Hrvatskoj prilikom prvih višestranačkih izbora 1990. godine.

Većinska imovina Srba u rukama bojovnika

Veoma opširno o vremenu koje knjiga opisuje, a manje o njoj govorio je vojni istoričar Miloje Pršić. Dotakao se vremena od Drugog svjetskog rata do aktuelnih trenutaka, posebno ističući da ova knjiga otvara hiljadu tema.

„ Svako poglavlje, svaki podnaslov je nova tema koja je neiscrpna u istraživanju i možda su najbolja potvrda toga riječi autora koji kaže da sam imao vremena napisao bih to na hiljadu strana. Zato mu želim da osim što ovu knjigu treba umnožiti treba da je i dopiše jer su izostavljene mnoge stvari, mada moram da istaknem da je knjiga predivna“ zaključio je svoje izlaganje Miloje Pršić.

Prije nego što se obratio sam autor knjige, u više navrata prisutni su bili u prilici da čuju pjesme KUD „ Petrova Gora -Kordun“ i riječi pjesnika Miloša Bajića koji je svojim nastupom upotpunjavao ovu promociju zakazanu u pomalo čudno vrijeme, nedeljom poslije ručka. Uprkos tome odaziv je bio velik.

Najavljujući autora dr Momčila Diklića moderator Mihovilović je istakao da on nije čovjek koji ne želi da bude dopadljiv, ali da ne teži ni zapaljivim govorima bez pravih i dobro utemeljenih argumenata.


Ideju da napiše ovu knjigu, kako je rekao, autor je dobio prije tri godine na israćaju u penziju, kada je u svom govoru provukao šta se dešavalo u Političkoj školi u Kumrovcu od 1985 – 1990. godine, u vreme dok je bio njen sekretar. Na kraju djelovanja škole došlo je do nemilih događanja koji nisu mimoišli ni samog autora knjige. Ostao je bez stana i pored prve sudske odluke da mu se vrati, ali, po njemu, najveći problem je ispao onog trenutka kada su veoma bogati prostori škole predati u ruke hrvatskih bojovnika.

„Mladen Žuvela posljednji direktor škole htio je da školu proda austrijskim sindikatima. Tu je bilo devet okruglih kabineta, velika zbornica, opremljena kuhinja, sportska dvorana, pod zemljom opremljeno atomsko skolonište, veliki vozni park. Sve u svemu, jedan ogromni kapital. Sproveli smo inventuru čiji sam šef formalno bio ja. Nakon neuspješne prodaje svi zaposleni su otišli na biro i ključevi su ostali kod mene. Bitno je napomenuti da je škola bila napravljena na saveznom nivou od partijske članarine, a Srbi su bili njeni nabrojniji članovi. Da apsurd bude najveći u toj istoj školi po preuzimanju od strane hrvatskih bojovnika pjevalo se kako će se ubijati Srbi i pripadnici JNA“, zaključio je Diklić, navodeći da mu je nasilno oduzet stan po drugoj presudi od sudkinje Dubravke Zubović da sam dužan roku od 15 dana osloboditi stan.

U zaključnoj riječi dr Diklić je istakao da se treba boriti za istinu, ističući primjer Jermena koji su nakon sto godina uspjeli da dobiju priznanje da je nad njima izvršen genocid.

Dr Diklić se na kraju posebno zahvalio svim prisutnima, posebno izdvajajući predsjednika opštine Surčin Stevana Šušu, koji je pomogao da se knjiga izda, narodnom poslaniku Miodragu Lini, haškom optuženiku Nikoli Šainoviću, publicisti i novinaru Ivanu Miladinoviću, koji zbog bolesti nije mogao prisustvovati promociji, SO Zemun, Udruženju Srba iz Hrvatske, kao i Milošu Bajiću i KUD „Petrova Gora –Kordun“ na umjetničkom dijelu programa.

O autoru

Doktor Momčilo Diklić iz Starog Sela pored Otočca u Lici je rođen 1954. godine u Otočcu. Tamo je završio osnovnu školu i gimnaziju. Pedagošku akademiju, grupa istorija-geografija završio je u Rijeci. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je istoriju 1984. godine. Na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu magistrirao je 1990. godine na temu „Položaj Srba u Hrvatskoj 1954-1990.“. Doktorsku disertaciju „Srpsko pitanje u Hrvatskoj 1941-1950.“, odbranio je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu 2003. godine. To je bila prva doktorska disertacija sa ovom tematikom u Srbiji. Objavio je više knjga i više desetina naučnih radova o Srbima avnojske Hrvatske.