DOBRE STVARI NAJAVLJUJEMO NA VRIJEME!

20. BANIJSKO VEČE

20. BANIJSKO VEČE

će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima.
Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića.
Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama.
Cijena ulaznice je 4.500 dinara.
Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone:
061 64 70 422
064 13 36 279
063 73 40 667

20. BANIJSKO VEČE

20. BANIJSKO VEČE

će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima.
Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića.
Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama.
Cijena ulaznice je 4.500 dinara.
Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone:
061 64 70 422
064 13 36 279
063 73 40 667

KUP BANIJA 2026

KUP BANIJA 2026

TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra

ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti

KUP BANIJA 2026

KUP BANIJA 2026

TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra

ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti

Bećarac fest 2019. po drugi put u Staroj Pazovi

Pratite Banija Online na Google-u

Dodajte ovaj sajt kao preferirani izvor i vidite naše vesti na vrhu Google pretrage.

Dodaj kao preferirani izvor
becarac festSTARA PAZOVA - Udruženje Krajišnika iz Stare Pazove i Kulturna zajednica Krajine organizovali su, po drugi put 5. oktobra u Kulturnom centru u Staroj Pazovi Bećarac fest, međunarodno takmičenje u bećarcu.

O motivima organizovanja Bećarac festa razgovarali smo sa organizatorima gdje je iz KZK, Željko Kukić, napomenuo da moramo čuvati tradiciju.

– Nisam čuo da na ovim prostorima ima festival koji je posvećen bećarcu, pa sam došao na ideju da u jednoj multietničkoj sredini kao što je Pazova napravimo festival. Ovo nije samo srpski bećarac, otvoren je za sve konfesije. Željeli smo da pošaljemo poruku da možemo zajedno ako smo razumni, ništa ne može toliko da zbliži kao kultura dva naroda.

Svetozar Kličković iz Udruženja Krajišnika se složio da je Pazova pravo mjesto za Bećarac fest.

– Bećarac se svira tamo odakle smo došli i ovdje gdje smo došli, svako na svoj način.

Himnu je otpjevala operska pjevačica Tanja Andrić, a pratio ju je Hor Kraljice Marije iz Beograda.

Hor Kraljice Marije je izveo i pjesme Djevojko mala, Hej, momci mladi i Ovo je Srbija pod dirigentskom palicom Ivanke Stojkov.

Pokrovitelj ove manifestacije je opština Stara Pazova na čelu sa predsjednikom Đorđem Radinovićem.

– Stara Pazova je otvorenog srca primila sve ljude koji su došli. Sada smo posvećeni rješavanju stambenog pitanja Krajišnika čijim smo dolaskom mnogo dobili. I sada je Stara Pazova jedna od najboljih sredina u našoj zemlji – rekao je Đorđe Radinović.

U takmičarskom dijelu su učestvovali: KUD Milan Egić iz Brezičana, KUD Sent Martin Savez Srba iz Rumunije, Orkestar Pazovački kacuri, Slavonija KZK.

Treće mjesto pripalo je Pazovačkim kacurima (Pazovački mačori).

Drugo mjesto je osvojio KUD Sent Martin iz Rumunije, čije vokalne solistkinje pjevaju zajedno 35 godina.

Prvo mjesto otišlo je u ruke KUD-a Milan Egić iz Brezičana – Republika Srpska, što je ispraćeno gromoglasnim aplauzom. Bilo je očigledno da se i publika složila sa odlukom žirija.

U revijalnom dijelu su nastupali Omladinsko kulturno-umjetničko društvo Sveti Sava Nova Pazova, solista Jelena Miljević , MPG je otpjevala Sinoć prođoh sokakom kroz selo i pjesmu Ćaća i ja, Divane sa klupe Sremca i Krajišnika je pročitao glumac Milan Mića Dudić, nastupalo je i Slovačko kulturno-umjetničko društvo Heroj Janko Čmelik iz Stare Pazove, KUD Branko Radičević iz Stare Pazove, vokalni solista Teodora Aleksandrovski i ženska pjevačka grupa.

Plakete su uručene Zajedničkom vijeću opština Vukovar odnosno predsjedniku vijeća Srđanu Jeremiću, Savezu Srba iz Rumunije i njihovom predsjedniku Ognjanu Krstiću, direktoru Fonda za pružanju pomoći izbjeglim, prognanim i raseljenenim licima Dušku Ćutilu, Fond je pružio podršku ovoj manifestaciji.

Kako su rekli organizatori bez podrške opštine ova manifestacija ne bi uspjela, pa je plaketu primio i predsjednik Opštine Đorđe Radinović.

Na visini zadatka je bio i voditeljski par Dijana Vlainić i Sava Smoljanović, inače autor i voditelj emisije Zavičaj, koju možete slušati svakog utorka na Radiju Fruška gora na 105 MX3.


Izložba Sava Mrkalj – dva vijeka duga

Sava Mrkalj Pazova 1U okviru Bećarac festa, međunarodnog takmičenje u Bećarcu održanog 5. oktobra po drugi put u Kulturnom centru u Staroj Pazovi posjetiocima je predstavljena i izložba posvećena reformatoru ćirilice Savi Mrkalju. Izložba nosi naziv Sava Mrkalj – dva vijeka duga.

Izložba je otvorena prvi put u avgustu 2018. u Klubu Tesla u Beogradu.

Organizatori izložbe su ZU Krajišnika iz Stare Pazove i Kulturna zajednica Krajine iz Beograda i Krajišnici iz Čikaga na čelu sa Svetozarom Dančuo.

Na otvaranju izložbe su govorili predstavnik organizatora, Udruženja Krajišnika, Svetozar Kličković , predsjednik Skupštine Vukove zadužbine dr Miodrag Maticki, profesorka srpskog jezika u Gimnaziji Branko Radičević u Staroj Pazovi Dijana Vlainić. Pesme Save Mrkalja na otvaranju izložbe govorila je profesorka Ekonomske škole Gordana Vujanović, a glumac Milan Mića Dudić govorio je poemu o stradanju Krajišnika Rijeku je našu trebalo ponijeti Nikole Korice, dok su svečanost muzičkim programom uveliličali članovi muzičke grupe staropazovačke gimnazije.

Veliku čast, kako sama kaže da otvori izložbu imala je Dijana Vlainić. Njen otac i preci su iz Sjeničaka (Kordun) gdje je rođen i Sava Mrkalj.

Nakon Kordunašice Dijane Vlainić o Savi Mrkalju je govorio dr Miodrag Maticki.

– Sava Mrkalj se školovao u Karlovcu, Plaškom, Zagrebu , u Pešti filozofiju i matematiku je studirao. Znao je njemački, latinski, francuski, a poznavao grčki i hebrejski jezik, duševno je oboleo i umro u Beču u Lazaretu 1833. Posjećivao ga je Vuk Karadžić u Lazaretu i njemu je ostavio svesku i original pjesme i prepjeve. Štampao je u Budimu 1810. godine filozofsko filološku raspravu Salo debelog jera libo azbukprotres. U toj knjizi je reformisao srpsku azbuku polazeći od načela “piši kao što govoriš” – rekao je Maticki.


U djelu „Salo debelog jera libo Azbukorpotres“ koja je štampana 1810. godine u Budimu staroslovensku ćirilicu koja je imala 46 znakova sveo je na 29 slova od kojih je 25 u upotrebi u danšnjoj srpskoj azbuci.

– Teodor Pavlović je pisao za Mrkalja da je bio jedan od najučenijih Srbalja, doktor filozofije, iskusan astronom i matematik.

Nakom izložbe uslijedio je Bećarac fest. Izložba je bila postavljena do 10. oktobra.
 
Izvor: Dragana Bokun; Srpsko kolo
Podijelite vijest
 

 Kontakt telefon Udruženja Banijaca

 061 64 70 422

Pridružite nam se na Viberu ili Telegramu
Pratite nas na Facebook-uInstagramu ili X-u
Play prodavnica
AppGallery
AppGallery
AppGallery


Iz naše prodavnice

Članarina

Cijena
1000,00 RSD

Reklama na sajtu

Cijena
8000,00 RSD

Žrtve rata na Baniji 1991 - 1995

Cijena
1000,00 RSD

Majica

Cijena
1000,00 RSD

Info

Najave

 
karta banije