U Beogradu promovisana knjiga Milojka Budimira o stradanju Srba

BEOGRAD - U Beogradu je sinoć promovisana knjiga Milojka Budimira "Putevima srpskih stradanja od Srpske Krajine do Svete zemlje", zbir kraćih i dužih zapisa i reportaža autora koji svjedoče o tragediji Srba u Hrvatskoj i na Kosovu i Metohiji.

Viši saradnik Instituta za evropske studije Momčilo Diklić rekao je Srni da je Milojko Budimir jedan od najkompetentnijih da napiše ovu knjigu, koja govori o procesu uništavanja srpskih komponentni.

Diklić kaže da je taj proces nastavljen i poslije Drugog svjetskog rata, a da veoma snažno poslije 1991. godine, u kontinuitetu traje uništavanje, brisanje tragova o postojanju srpskog naroda na prostoru današnje Hrvatske.

"Srbi su tamo izgubili sve. Realizovati ideju eliminacije nekog naroda, kao što se desilo Srbima u Hrvatskoj, znači uništiti i njegovu kulturnu baštinu", rekao je Diklić.

On je rekao da se knjiga suprotstavlja istorijskim konstrukcijama, koje iskrivljuju istinu, kao i zaboravu i potiranju tragova spomeničke baštine, a svjedoči o Srbima, kao autentičnom narodu na tim prostorima, ali i vandalizmima koji su izvršeni nad njima.

Diklić kaže da Budimir u knjizi navodi podatak da se u sadašnjem Turističkom vodiču Knina uopšte ne pominju Srbi, te da sugeriše da u Lici treba njegovati kult Jadovna, koncentracionog logora Gospić i njegovih jama.

"Tu je i posjeta jednog Krajišnika Kosovu i Metohiji, jer mi smo Krajišnici bili velike neznalice o velikom srpskom bogatstvu koje ima Kosmet. U knjizi je navedena i konstatacija o Srpskoj pravoslavnoj crkvi kao kohezionoj snazi, jer gdje njoj nije bio dozvoljen dolazak Srbi su se vrlo brzo gubili i nestajali", rekao je Diklić.

Budimir je izjavio Srni da je ovim reportažama želio da skrene pažnju javnosti na problematiku Srba i da ostanu kao svjedočenje o jednom vremenu u kojem su posebno stradali Srbi.

"Te priče govore o tuzi i nesreći i praznim obećanjima. Svi govore kako povratak treba da bude održiv, a Hrvatska je učinila sve da do povratka ne dođe", naveo je Budimir.

On je dodao da je ovu knjigu napisao kako bi olakšao dušu, poslije svake posjete rodnom kraju oko rijeke Zrmanje i napuštenom roditeljskom domu, koji je prvi put od izgnanstva posjetio u novembru 1997. godine.

Budimir je naveo da je zatekao napušteni roditeljski dom i da sada više od dvije decenije tamo nema nikoga.

"To su moji odlasci u zavičaj u proteklih 20 godina. Tu su priče kroz Bosansku Krajinu, kada smo prvi put išli autobusima, preko Drvara i Grahova, u Knin, 2000. godine. Priče se nižu, svake godine odlazeći, pravio sam priču", rekao je Budimir.

On je dodao da se, obilazeći te prostore na kojima gotovo da više nema nikoga, susretao samo sa domaćim, ali i divljim životinjama, koje su gotovo postale domaće.

"Imate slučaj, kada dođemo tamo, da nas ispred kuće dočeka lisica ili vidite da se pas, mačka i lisica zajedno druže. Ako mogu životinje, kako ne mogu ljudi, kojima je Bog dao razum? Šta se desilo sa ljudskim razumom?", pita Budimir.

On je istakao da su sva obećanja političara pala u vodu, te da za održiv povratak nije dovoljno ljudima samo obnoviti kuće i pružiti socijalnu pomoć, nego je potrebno vratiti povjerenje i ispraviti nepravdu.

"Kako je moguće da na početku jednog vijeka nestane jedan narod, koji je vijekovima živio na tim prostorima?", pita Budimir.

On ocjenjuje da su neodgovorne ideje nekih hrvatskih političara da taj prostor nasele nekim drugim narodom i da to pokazuje da oni još nisu u stanju da se suoče sa istinom.

Budimir je podsjetio da njegova knjiga, osim reportaža iz zavičaja, sadrži i reportaže sa Kosova i Metohije, gdje srpski narod još strada pred očima međunarodne zajednice.

"Kako je moguće da nacionalna manjina treba da dobije posebnu državu, a da jedan konstitutivan narod, koji je dao nemjerljiv doprinos u borbi protiv fašizma izgubi sve? Kakva je to pravda na zemlji? Ima li kraja takvom ponašanju?", pita Budimir.

Na promociji, koja je održana u velikoj dvorani opštine Novi Beograd, u organizaciji Udruženja Srba iz Hrvatske, govorili su i dramski pisac Milan Šećerović, kao i Hadži Đuro Si. Kuljanin i novinar Danko Perić.