Stare riječi Banije odzvanjale u Subotici

SUBOTICA - U organizaciji Zavičajnog udruženja „Banija“ iz Subotice prije nekoliko dana, 30. novembra, održano je književno veče spisateljice Jagode Kljaić sa Banije, iz Gline. Bila je to, ustvari, promocija zbirke pjesama pisane na narodnom govoru Banije, Korduna, Like, ili bi bilo najbolje reći: krajiških Srba, a čiji je naslov „Sa druge strane štreke“ .

Autorka o knjizi, između ostalog kaže: „Za deset-dvadeset godina malo tko će razumjeti navedene riječi i mnoštvo drugih a još danas poznatih nam. Nije nemoguće da će za nekoliko stoljeća neki novi Milorad Pavić pisati također novi Hazarski rečnik u kome će Hazari biti Srbi sa Banije, iz Like ili Korduna. Ili da će za osamdeset godina, možda, također neka nova Isidora Sekulić napisati tekst pod naslovom: Banijskijezik, kao što je prava Isidora pisala o Bosanskom jeziku sad već davne 1936. godine. I hoće li uopće za stotinu godina postojati knjige i bilo kakvi pisani tragovi, kad nam proroci nauke i tehnologije predviđaju preseljenje ljudi na neku novu planetu na kojoj će i organizacija života biti nama nepoznata? Bez obzira na takva predviđanja nedaleke sutrašnjice, riječima kojima doslovno prijeti ubrzano nestajanje u zaboravu, kako koji starac i starica odu s ovog svijeta, ostaje posljednja nada: zapisati ih, trajno spremiti u prozu, poeziju, rječnike, leksikone, u knjige ili na novinske i internetske stranice. Sasvim je svejedno na koji način i tko će ih u kojoj formi objelodaniti, hoće li to biti odmah ili za deset godina, one moraju biti zapisane, kao okosnica kulturnog naslijeđa jednog naroda koji na jednom prostoru nestaje.“

Prof. dr. Dušan Marinković sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta u recenziji, između ostaloga, piše: „U ovom slučaju radi se o kompoziciji od 100 pjesama, čime se priziva simbolička tradicija evropskog kulturnog kruga, dakle tradicija okruglog broja! – ne proizvodi li se time snažno markiran aspekt svijesti o svojevrsnoj dovršenosti, zaokruženosti, uokvirenosti kad se „radi“ s brojem 100? Impresivan je i broj stranica Rječnika – uključeno je oko 1 000 leksikografskih jedinica s objašnjenjima … I upravo u tom prostoru iskustva pjesme, snažno, markantno i nenadomjestivo nastupa jezični eksperiment zbirke – štokavski poddijalekt, osebujan štokavski idiom koji prkosno i samosvjesno ignorira i izaziva uobičajene a stilistički i afektivno nemarkirane izričaje na književnojezičnom standardu, jezik/govor kojim jedva da više iko govori, osim lirska svijest ove zbirke … U tom smislu zbirka Sa druge strane štreke predstavlja ne samo osvježenje nego ukazuje na neistraženo polje stvaralačkog iskustva.“

A prof. dr. Dušan Ivanić, sa beogradskog Filološkog fakulteta, u recenziji piše: „Rijetke su knjige dijalektalne lirike s područja standardnog štokavskog govora … Vrlina pjesama Jagode Kljaić u tome je što spajaju izvoran govor, koji je već decenijama u nestajanju, kulturno-civilizacijske okvire takvog govora i lirski duh … Višeznačan smisao naslova Sa druge strane štreke govori i jezički (štreka, stari varvarizam za prugu), i simbolički (s druge strane našeg vremena, preko neke granice itd.), i stvarni (prelaz, na onoj strani), gdje je nešto drugo nego „na ovoj strani“. Prelaz, distanca, neizvjesnost, nešto drugačije i nešto drugo. Oko toga „prelaza“ ili te „štreke“ autorka je isplela vijenac slika, scena, lirskih stanja služeći se jezikom svoga „ja“ ili svoje lirske junakinje, koja govorom objedinjuje sva vremena koja je prošla … Dakle, osim izrazite jezičke inovativnosti i, moglo bi se reći, eksperimenta, osim jezičke dokumentarnosti (unošenje riječi koje nestaju s generacijom koja odlazi iz života; rječnik na kraju knjige), ovaj rukopis je lirska panorama ženskog bića i života žene/djevojke u starom, već izgubljenom prostoru krajiških Srba.“

U sali Otvorenog univerziteta okupilo se te večeri 60-70 ljubitelja lijepe riječi i narodnog govora njihovog zavičaja, kako Banije, tako i Korduna, Like, Dalmacije, sve od ličke Štikade do Kočićevog Zmijanja. Muški pjevački trio u banijskoj narodnoj nošnji podsjetio je na vrijeme prela i čijanja kad se Banijom orila pjesma. A sa specifičnim izgovorom narodnih riječi uspješno se nosila Duška Lalić također u ženskoj banijskoj narodnoj nošnji.

Knjigu „Sa druge strane štreke“ prošle je godine objavila zagrebačka „Prosvjeta“ uz finansijsku podršku Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, a u Srbiji je knjigu objavio „Presing“ iz Mladenovca, čiji je urednik Predrag Milojević govorio, pored autorke, na promociji.