DOBRE STVARI NAJAVLJUJEMO NA VRIJEME!

20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima.
Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića.
Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama.
Cijena ulaznice je 4.500 dinara.
Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone:
061 64 70 422
064 13 36 279
063 73 40 667

20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima.
Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića.
Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama.
Cijena ulaznice je 4.500 dinara.
Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone:
061 64 70 422
064 13 36 279
063 73 40 667

KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti

KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti
TREBINJE - U okviru obilježavanja 2018. - Evropske godine kulturnog nasljeđa, tokom septembra mjeseca, u organizaciji Srpskog udruženja „Ćirilica“ i Muzeja Hercegovine Trebinje večeras je u Galeriji Muzeja Hercegovine Trebinje svečano otvorena izložba „Godina Save Mrkalja“, koja je priređena povodom obilježavanja jubileja, 235 godina od njegovog rođenja i 185 godina od njegove smrti.
Sava Mrkalj rođen je u Sjeničaku na Kordunu (Vojna krajina). U svom djelu Salo debeloga jera libo azbukoprotres, objavljenom u Pešti 1810. godine, zalagao se za reformu tadašnjeg zastarjelog i nerazumljivog pravopisa i tražio primjenu fonetskog pisma baziranog na narodnom jeziku i pravilu „piši kako govoriš“. Tadašnju staroslovensku i crkvenoslovensku ćirilicu, koja je imala više od 40 slova, sveo je na 29, od kojih su 24 u današnjoj srpskoj azbuci. Ovim idejama uticao je na Vuka Karadžića koji je u Pismenici 1814. godine upotrebio Mrkaljevu azbuku. 



