Da bi se ostvarili zločinački projekti Srpska Krajina je morala nestati

BEOGRAD - Istoričar Miloš Ković rekao je u Beogradu da je Srpska Krajina kao, uz Srpsku pravoslavnu crkvu, jedina slobodna institucija koju je vijekovima imao srpski narod, morala da nestane da bi se ostvarili zločinački projekti iz 19. i 20. vijeka.

On je na promociji 14. zbornika u okviru edicije "Građanski rat u Hrvatskoj 1991-1995" istakao da se, bez pretjerivanja može tvrditi da su SPC i Krajina spasili srpski narod u vijekovima koje je proveo bez države - u tursko, austrijsko i mletačko doba, od 15. do 19. vijeka.

"Krajina je područje na kojem su Srbi bili slobodni. Oni su služili cara, ali su zauzvrat izbegli status kmetova, bili su slobodni vojnici na svom parčetu zemlje. To nije moglo nigde van Krajine. Mislim i na austrijsku i na tursku Krajinu - i na Liku, Baniju, Kordun, a i na Drvar, Grahovo, Glamoč, Banjaluku", rekao je Ković.

On je istakao da je Krajina bila čak i središte partizanskog pokreta 1941. godine i spasila ga, ali da je, zbog toga kažnjena.

Ković je naveo da je Milovan Đilas u memoarima opisao kako je Moša Pijade, "koji je znao šta je Jasenovac", uzalud tražio od Josipa Broza Tita da Krajina bude autonomna pokrajina u sastavu Hrvatske.

"Zato je Krajina morala da nestane. Krajina je kao simbol važna, jer kada kažemo `Krajina`, ne mislimo toliko ni na partizane ni na četnike, nego na Jasenovac, Jadovno. To sećanje na Jasenovac moralo je da nestane i to je glavni projekat, koji se i sada pokušava sprovesti. To radi Hrvatska pod zaštitom EU", kaže Ković.

Udruženje Srba iz Hrvatske svake godine za godišnjicu "Oluje" izdaje zbornik iz edicije "Građanski rat u Hrvatskoj 1991 - 1995" uz finansijsku podršku Komesarijata za izbjeglice Srbije.

Generalni sekretar Udruženja Milojko Budimir naveo je da ovogodišnji, 14. broj sadrži radove sa naučnog skupa održanog 10. jula, a tematski je bio vezan uz stotodišnjicu osnivanja Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca sa posebnim aspektom na Srpsku Krajinu.

Prema njegovim riječima, zbornik ne govori samo o građanskom ratu, nego i o nastanku Krajine, trajanju, genocidu nad Srbima u NDH i posebno poratni period od 1945. do početka građanskog rata 1991. godine.

Govoreći o dubokim korjenima srpskog naroda na području avnojevske Hrvatske, Budimir je istakao da se navršava i četiri vijeka od osnivanja više srpskih parohijalnih crkava.

"Željeli smo da obuhvatimo sve teme i domaću i svjetsku javnost upoznamo o stradanju Srba koji su živjeli na prostoru avnojevske Hrvatske. Srbi su ogromne žrtve dali u Drugom svjetskom ratu za tu avnojevsku Hrvatsku, a doživjeli su da 1990. budu izbačeni iz Ustava", naveo je Budimir.

Na promociji su govorili i istoričari Milan Koljanin i Milan Gulić iz Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, a prisustvovali su i direktor Informaciono-dokumentacionog centra "Veritas" Savo Štrbac, kao i predsjednik Odbora Skupštine Srbije za dijasporu i Srbe u Regionu Miodrag Linta.