BEOGRAD - Promocijom novog, devetog broja godišnjaka “Kninska Krajina” i dodjelom Srebrnog prstena Umjetničkog bratstva manastira Krka pjesniku Milošu Kordiću, obilježen je ovogodišnji Vidovdan. Skup pod nazivom “Vidovdan Krajišnika u izbjeglištvu”, bio je dobro posjećen (uprkos vremenskim prilikama, pet pljuskova u tom danu). O djelu i životu nedavno preminulog književnika Jovana Radulovića, rodom Kninjanina, govorila je prof. Nataša Bulatović, rođena Kistanjka.
U godišnjaku Kninska Krajina, gdje je Raduloviću i njegovom pripovjedačkom opusu posvećeno oko 50 strana, objavljeno je i sjećanje na takođe nedavno preminulog pjesnika Nebošu Devetaka, rođenog na Baniji. Objavljen je i izbor iz njegovog pjesništva, kao i tekstovi o Savi Mrkalju, Petru Predanoviću, Petru Jagodiću Kuridži, o kninskoj Učiteljskoj školi i o učiteljima u Kninskoj Krajini do sredine prošlog stoljeća.
O laureatu Milošu Kordiću (rođenom u Komogovina na Baniji, 1944. godine) govorio je dr Ilija Smiljanić.
O Umjetničkom bratstvu manastira Krka, koje su, osnovali najistaknutiji srpski likovni stvaraoci i pjesnici, u isto vrijeme kada je osnovan i SKD “Zora” (danas SKD “Zora” Knin-Beograd), kao i o dosadašnjim dobitnicima Srebrnog prstena, ali i o planovima i budućim akcijama SKD „Zora“ Knin-Beograd besjedio je Nikola Cerovac.
Primajući Srebrni prsten Umjetničkog bratstva manastira Krka, Miloš Kordić je rekao da ima sreću što se rodio i živi u bogatom jeziku, kao i u predjelima dobrote, poštenja i hrabrosti naroda kome pripada. Istakao je da je to „u onom dijelu pravoslavne duhovnosti koja je iznjedrila nemanjićke manastire Krupu, Krku, Dragović, pa kasnije Gomirje, moju rodnu Komogovinu, srušenu po naredbi Marije Terezije 1777. godine, jer bila je centar buna“.
Na ovom skupu je najavljeno da se povodom objavljivanja broja 10 ovog godišnjaka, za Vidovdan iduće godine, planira promocija još obimnija knjiga o prošlosti Kninske Krajine. Na tome bi, kako je rečeno, trebalo da radi više autora iz nekoliko naučnih oblasti.
