će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ČIKAGO - Izložba o Savi Mrkalјu, filologu, pesniku i reformatoru srpskog jezika i ćirilice, otvorena je u subotu 21. aprila u Čikagu u organizaciji Udruženja krajiških Srba "Prelo" iz Čikaga. U prostorijama srpskog manastira Nova Gračanica o značaju Mrkalјeve reforme, kao i njegovom uticaju na Vuka Stefanovića Karadžića i dalјi razvoj srpskog pisma govorio je potpredsednik Udruženja „Prelo“ Ljubinko Špegar.
-Sava Mrkalј se početkom 19. veka zalagao za reformu tadašnjeg zastarjelog i narodu nerazumlјivog pravopisa i tražio primenu fonetskog pisma baziranog na narodnom jeziku. Staroslovensku i crkvenoslovensku ćirilicu, koja je imala više od 40 slova, sveo je na 29, od kojih su 24 u današnjoj upotrebi. Ovim idejama uticao je na Vuka Stefanovića Karadžića koji u Pismenici 1814. godine upotreblјava Mrkalјevu azbuku "jerbo za Serpski jezik lakša i čistija ne može biti od ove". Vuk i Sava su bili savremenici, poznanici i saradnici. Nažalost danas se malo zna o delu i uticaju Mrkalјa kao prethodnika Vuka Stefanovića Karadžića. Ova izložba je jedan od koraka da se prisetimo jednog od najprosvećenijih Srba svoga vremena, rekao je Špegar i nastavio:
- Kažu da je srpska ćirilica najsavršenije i nejlepše pismo na svetu. Za nas koji živimo daleko od otadžbine i od rodnog zavičaja to svakako jeste. I više od toga - Ona je dio našeg nacionalnog identiteta i garant opstanka srpske zajednice u Americi. Negujte ćirlicu, pišite i čitajte, a one koji je još nisu naučili, neka to urade što pre. Vjerujte nije teško, predložio je on.
Sava Mrkalј pripada, kako je je naglasio profesor Filološkog fakulteta u Banja Luci Duško Pevulјa, najvišem rangu istaknutih srpskih stvaralaca koji su pomerali granice u okvirima srpske kulture i njene vrednosne lestvice podizali na najviši nivo.
-Naša je obaveza da sa takvih velikana kakav je bio Sava Mrkalј skidamo prekrivač zaborava i da to činimo neprestano, kontinurano kako na matičnom području njegovog srpskog jezika tako i širom svijeta tamo gde se nalaze Srbi koji vole ćirilicu i koji doživlјavaju ćirilicu kao klјučnu odrednicu nacionalne kulture, naglasio je prof. Pevulјa
Starešina hrama Svetog Jovana u Čikagu i profesor na Bogoslovskom fakultetu u Libertvilu Savo Bosanac takođe je govorio o potrebi da se sačuvaju sećanja na srpske velikane koji su ostavili upečatlјiv dojam na područjima gde su živeli Srbi i kojih poslije progona koji su se desil, danas u tim krajevima više nema.
-Radujem se što večeras pričamo i Savi Mrkalјu i nadam se da ćemo ubuduće govoriti i o drugim znamenitim Srbima koji su naš ponos i koji su ostavili pečat koji nesme i nemože da se zaboravi, apelovao je otac Savo.
Mrkalјeve pesme kazivao je Igor Obradović, glumac Srpskog pozorišta „Mira Sremčević“ iz Čikaga.
Zalaganjem i finasiranjem čikaških Srba sa Korduna ove godine će u okviru obeležavanja 235 godina od Mrkalјevog rođenja u njegovom rodnom mestu Sjeničaku kraj Karlovca u Hrvatskoj biti postavlјena spomen ploča na hram Svete Petke rad akademskog vajara Ljubiše Mančića iz Beograda. Čikaški Srbi su podržali i predlog da se nova osnovna škola u beogradskom naselјu Busije nazove po ovom reformatoru.
Izložba o Savi Mrkalјu je deo manifestacije Krajiško prelo i u Čikagu će biti otvorena do 28. aprila 2018. Posle ovog prvog prikazivanje u inostranstvu, izložba, koja je Svetozar Dančuo pripremio u saradnji sa Udruženja Krajišnika iz Pančeva, biće prikazana i u Kanadi gde će je tamošnja srpska zajednica prirediti u Nijagari, Torontu i Vindzoru.