Ako izgubimo ijekavicu, drugi će nam oduzeti književnost

BEOGRAD - Odbor za standardizaciju srpskog jezika održao je juče sednicu na kojoj su izneti predlozi o obeležavanju 20 godina tog tela i pokrenuto pitanje o izradi korpusa srpskih ijekavskih govora.

Predsednik Komisije za korpus Odbora za standardizaciju srpskog jezika prof. dr Duško Vitas skrenuo je pažnju na problem sa kompjuterskim programom, koji odlučuje kom jeziku neki tekst pripada, u slučaju bliskih jezika poput srpskog i hrvatskog.

Problem je, kako je pojasnio Vitas, što komjuterski programi koji odlučuju kom jeziku pripada neki tekst ne moraju znati ništa o jeziku, već rade tako što se formira uzorak određenog jezika na osnovu materijala skupljenog sa veba i program sam bez ljudske intervencije nauči šta je taj jezik i donosi odluku.

"Rezultat toga jeste da se poslednjih deset godina intenzivno u krugu hrvatskih računarskih lingvista razmatra problem razlikovanja srpskog i hrvatskog jezika i granica koja se automatski podvlači jeste ekavski i ijekavski govor, a mi nemamo dobar uzorak srpskih ijekavskih govora na osnovu koga bi bilo moguće konstruisati modele za program koji odlučuje da li je neki tekst na srpskom ili hrvatskom jeziku", rekao je on.

Vitas je to ilustrovao činjenicom da ako se "Guglu" predloži da odredi kom jeziku pripada tekst Branka Ćopića, on će otkriti hrvatski, a ne srpski, zbog čega je neophodno izraditi korpus srpskih ijekavskih govora.

On je Tanjugu rekao da se isti odnos kakav je između jezika koji su ostali bez pisma i izumrli prema jezicima koji su imali pismo, sada gradi između jezika koji imaju informatičku artikulaciju prema onima koji su ostali na papiru.

"Neophodno je da imate informatičke instrumente koji će održavati jezik u dobrom stanju. U suprotnom jezik će se razgraditi", naglasio je Vitas.

Naučni saradnik u Institutu za srpski jezik SANU i član Komisije za leksikologiju i leksikografiju Rada Stijović smatra da je pitanje koje je Vitas pokrenuo alarmantno i rekla da bi korpus na čijoj digitalizaciji se radi u Institutu, sa oko šest miliona kartica, bio izvanredna podloga za izradu korpusa ijekavskih govora.

Ona je Tanjugu kazala da korpus na kome je rađen Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika SANU sadrži vrlo veliku građu, pođednako i ekavski i ijekavsk izgovor srpskog jezika.

"To je reprezentativan korpus najboljih srpskih pisaca, ne samo književnika, već i pisaca iz oblasti prava, ekonomije, filozofije, narodnog jezika. Na osnovu tog korpusa, uz pomoć informatičara, možemo napraviti reprezentativan korpus ekavskog i ijekavskog govora i da izađemo u svet sa činjenicom da je sve to srpski jezik", rekla je Stijović.