će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
Zahvalјujući jednom sačuvanom, "suženom" kompletu lista za djecu Kurir (skraja sedamdesetih i početka osamdesetih godina prošlog vijeka), čiji je izdavač bio Pionirski dom, odnosno Centar za kulturu Sisak, koji mi je ovdje, u izbjeglištvu, poklonila prof. Stoja Mrđenović, koja je nekad radila u Pionirskom domu, listam i čitam. I zaista imam šta i da listam i da čitam. Jer dok sam više godina bio, između ostalog, urednik literarnih, novinarskih i likovnih radova, imao sam privilegiju da uživam u bezbrojnim biserima i mašte i talenta koji su sijali iz dječjih pjesama, priča, crteža, slika...
Prvi broj Kurira, vjerovatno najzaslužnijeg činioca u pokretu izraslom u bogato dječje stvaralaštvo na području nekadašnje sisačko-banijske regije, pojavio se na početku školske 1968/69. godine. Nјegovi pokretači bili su Đorđe Đurić, književnik i novinar, tada direktor sisačke novinsko-izdavačke ustanove Jedinstvo, koji je bio i prvi glavni i odgovorni urednik, i Drago Cotić, direktor Pionirskog doma. Obojica su svoje radne vjekove počeli u školi. I dobro su znali i osjećali šta je djeci potrebno.
A onda je Kurir početkom sedamdesetih godina na kraće vrijeme zastao. Pa je ponovo krenuo i dugo trajao – sve do početka devedesetih godina.
Trebalo bi mnogo prostora da se navedu imena bezbrojnih vrijednih đaka banijskih škola čiji su radovi godinama blistali na stranicama Kurira. Pa imena njihovih učitelјa, nastavnika i profesora – voditelјa literarnih, novinarskih i likovnih sekcija. A ko bi ih se tolikih i sjetio?! I mnogi urednici i saradnici dali su svoj ogroman doprinos gotovo redovnom mjesečnom izlaženju tog tada i na širim jugoslovenskim prostorima uglednog lista za djecu. A opet, grešno bi bilo izostavlјanje mnogih koji su zaslužili da ih se pomene. Ali prof. Božu Miloševića (lektora, voditelјa jedne od najbolјih literarnih sekcija, pjesnika, prevodioca...), Franju Pirca (tehničkog urednika), jednog od onih koji su se početkom sedamdesetih zalagali da Kurir ponovo izlazi, urednika i autora bezbrojnih priloga, dipl. inženjera, književnika Đuru Maričića... ne mogu a da ne pomenem. A dalјe, velim, da ne griješim dušu...
U to vrijeme na Baniji (a ovdje podsjećam na đake pjesnike banijskih osnovnih škola, uz godine kad je pjesma objavlјena), nije bilo škole u kojoj nije postojala literarna sekcija. U mnogima su radile i novinarske, likovne... I gotovo da nije bilo škole čija djeca nisu sarađivala u Kuriru. Bile su to škole iz Petrinje, Gline, Mečenčana, Sunje, Kostajnice, Male Graduse, Dvora na Uni, Klasnića, Brđana Šamaričkih, Donje Bačuge, Gore, Donjeg Žirovca, Rujevca, Dubice, Graboštana, Crkvenog Boka, Viduševca, Malog Oblјaja, Maje, Jabukovca, Donje Bačuge, Komareva, Javnice, Blinje, Blinjskog Kuta, Malog Gradca, Gornje Bučice, Jasenovca, Goričke, Šaša...
Nekadašnji mali saradnici Kurira danas su naučnici, lјekari, inženjeri, univerzitetski profesori, profesori, diplomate, biznismeni, razni vrsni majstori, književnici, novinari... Na primjer, jedan od vodećih savremenih srpskih pjesnika, Nikola Vujčić (rođen u Velikoj Gradusi), dobitnik niza najuglednijih književnih nagrada, počeo je u Kuriru. A onda su, nažalost, ratna dešavanja devedesetih godina mnoge od njih rasula po čitavom svijetu.
Za ovo podsjećanje izabrao sam sedamnaest (tako je slučajno ispalo) pjesama nekadašnjih banijskih đaka pjesnika. Sad sam izabrao pjesme, a drugi put možda se pojave prozni ili novinarski prilozi. Uz izvinjenje mnogima, mnogima, posebno onima u prvim i poslјednjim godinama izlaženja Kurira (te komplete ne posjedujem) čiji su stihovi takođe mogli da budu sa ovima koje objavlјujemo.
Bogdanka Radanović, VIIIa
OŠ Klasnić, 1977.
Šuma u prolјeće
Oko moga sela samo rastu šume. Cvrkuta i pjesme svaki dan su pune. Kroz šumu teče jedan potok bistar. Veselo žubori njegov mali val. U šumi, visoko, rascvala se trešnja diže, kao da hoće reći pčelama: "Dođite, pčelice, cvijeću bliže!" Milka Pavković
OŠ Sunja, 1977.
List
Jutros se list zlatio, rumenio i blistao u jutarnjoj rosi. Tada je pao sa stabla i zasvjetlucao u mojoj kosi. Milena Carić, VId
OŠ Glina, 1978.
Ulice moga grada
Stranče, jesi li ikada prolazio ulicama moga grada? Jesi li čitao njihova imena? Da li si slušao treperenje lišća, žuborenje rijeke koje se stapa u melodiju? A ta melodija nam priča o lјudima koji su ovdje želјeli živjeti i radovati se životu, ali su prerano umrli. Svjetlana Kovačević
OŠ Gora, 1979.
Nostalgija
Bijeli se pijesak na morskome dnu Tiho šumore vali u zatonu U borovoj šumici čuje se monotono cvrčanje cvrčka Vesna Hrgović, VIII
OŠ Gornja Bučica, 1977.
Oblaci plaču
Oblaci plaču navrh neba, kao da traže malo hlјeba. Plaču li, plaču oblaci bijeli, nikoga nema da ih razveseli. Vukli su se nebom, lijuć svoje suze. Noć je tada stigla, tama ih obuze. Tužili se oblaci da su jako gladni, šta da sada rade – ti oblaci jadni? Letjeli su nebom, brzi, ko da skaču, tužno je to gledati kad oblaci plaču. Đurđica Pavešić, IV
OŠ Kostajnica, 1978.
Mraz
Smrznuta polјa, smrznute rijeke, smrznute ceste, smrznut je gaj. Svud se rasprostire smrznute bjeline sjaj. Ankica Borojević, VI
OŠ Mečenčani, 1978.
Ti
Ti si more Ja sam rijeka Ti si val A ja pjena Ti si nebo A ja oblak Ti si ja A ja sam ti Milena Milić, VI
OŠ Javnica, 1979.
Plavetnilo
Plavo je nebo, plavo je more, plave su ptice, plave su rijeke, plave su gore, još plavlјe su oči moje majke. Ljilјana Šteković, V
OŠ Donja Bačuga, 1980.
Volim
Volim zvijezde zemlјe ove, ravna polјa plave gore i potoke što žubore! Volim livade gdje trave rastu, šarenog leptira i malu lastu. Zlatica Sučić, VII
OŠ "Artur Turkulin" Petrinja, 1978.
Dva pijetla
Jednog dana kraj ambara, gdje se žito sprema, odigra se strašna bitka, kojoj para nema. Dva se pijetla potukoše i bez puške i bez mača, i na kraju onaj stari mlađega nadjača. Pobjednik se tada diže, svima na vidiku i zapjeva iz sveg glasa: Kuku-kuku-riku! Jelena Božić, VI
OŠ Donji Žirovac, 1979.
Cvijet s vrhunca
Moja majka je cvijet s vrhunca. Ja sam njena zraka sunca. Ona je u polјu ševa, koja mi uspavanku pjeva. Majka je matica potoka iz koje izviru dva moja oka. Milena Mihić, VIII
OŠ Maja, 1978.
Mladost
Mladost je bijeli galeb na moru. Mladost je lјupka princeza u dvoru. Mladost je sunce što toplo pali. Mladost je mamina ruka na mojoj glavi. Mira Šaponja, VIII
OŠ Mala Gradusa, 1978.
Noć je htjela biti kao ti
Noć je htjela biti kao ti, ali nije dovolјno crna da bi ti bila oči. Bor je htio biti kao ti, ali nije dovolјno vitak da bi ti bio tijelo. Prolјeće je htjelo biti kao ti, ali nije dovolјno neozbilјno da ti bude drug. Ja sam htjela biti kao ti, ali nemam dovolјno hrabrosti i mogu samo da ti budem sjena. Semira Ajdinović, IIIb
OŠ Mošćenica, 1979.
Došlo je došlo
Došlo je došlo... Prošlo je prošlo... Otišao snijeg, zelen je brijeg, u zelenoj travi lјubičica se plavi. Mira Meničanin, VII
OŠ Brđani Šamarički, 1977 / 1978.
Odlazak ptica
Skupile se ptice i sjele na žice. Dogovaraju se o letu prema dalekom svijetu. Odjednom jedna poleti, kao da se iz sna probudi. Zatim poletješe i ostale i brzo su nestale. Otišle su preko luga i stići će do juga. Na prolјeće opet će u svijet poći i istim će putem doći. Mićo Vukmirović,
OŠ Graboštani,1977.
Sve si mi lјepša
Sine ti sunce, zaleprša klasje, vjetrić mirise nosi trave što se kosi. Sve si mi lјepša, sve srcu bliža, i tvoja polјa što im djetinjstvo dajem. Milan Krstinić, VI
OŠ Rujevac, 1978.
Livada
Livada je more, more zelene boje. Po livadi se pčele roje i leptiri šeću. Livada je travka do travke, cvijet do cvijeta, cvijet do cvijeta.