će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
BEOGRAD - U Beogradu je (pred punom Galerijom Progresa), u petak, 21. aprila, predstavljena izuzetno vrijedna i značajna knjiga za izučavanje istorije genocida nad srpskim narodom Banije i srpskim narodom uopšte, pod naslovom: "U raljama genocida: stradanja stanovništva Strmena, Crkvenog Boka i Ivanjskog Boka". Njeni autori su Maja Kljaić Vejnović i Nikola D. Turajlić, a izdavač je Muzej žrtava genocida, Beograd.
"U raljama genocida..." (da ne pišem puni naslov) donosi obilje vrijedne građe o pomenuta tri sela Banijske Posavine, smještena uz desnu obalu rijeke Save, na dijelu njenog toka između Siska i Jasenovca.
Ovo dvoje vrijednih autora (Maja, rođena u Sisku, 1971, stomatolog, i Nikola, rođen 1954, u Strmenu, profesor geografije, novinar i publicista, autor i dviju monografija, istraživač i prikupljač značajne građe o rodnom kraju, ali i sadašnjoj životnoj sredini – Šajkaš, u Vojvodini, koju je objavljivao i objavljuje po brojnim listovima i časopisima) stvorili su bogato svjedočanstvo istorije, geografije, demografije, kulture, prosvjete, kulture sjećanja... ovih značajnih i na širem području Banije i Posavine veoma poznatih naselja.
Knjigu (268 strana) autori su podijeli na tri veće cjeline:
Strmen, Crkveni Bok i Ivanjski Bok – Sela Banijske Posavine položaj prirodne karakteristike,
2.1. Stanovništvo Strmena, Crkvenog Boka i Ivanjskog Boka – Doseljavanje i porijeklo stanovništva, (2.2. Kulturno-prosvjetne karakteristike) i
XX vijek – Vijek ekonomskog prosperiteta i masovnog stradanja stanovništva Strmena, Crkvenog Boka i Ivanjskog Boka, (i deset poglavlja u ovoj cjelini: između ostalog obrađen je Zagrebački veleizdajnički proces, Prvi svjetski rat, Drugi svjetski rat, stradanje mještana ovih sela od 1941-1945. godine, zatim je tu i tekst s veoma dragocjenim podacima o nastanku, razvoju i nestanku Srpske zaštite, o čemu se na Baniji i uopšte o istoriji Drugog svjetskog rata na ovom području veoma malo i gotovo ništa nije znalo, pa tu je i život u socijalističkoj Jugoslaviji, da bi na kraju tekstualni dio knjige završio s Vjersko-nacionalnim ratom u Republici Srpskoj Krajini 1991-1995).
Ono što predstavlja posebnu vrijednost ove knjige jesu podaci koje su autori, vjerovatno, dugo i uporno skupljali i ovdje ih objavili: stradanja, imena i prezimena žrtava, s posebnim dijelom o stradanju u hrvatskom ustaškom logoru u Jasenovcu, prekrštavanja, razna dragocjena svjedočenja i svjedočanstva, spisak žrtava komunističko-partizanskog terora, spisak poginulih partizana, spisak ustaškog i njemačkog terora za sva tri sela, zatim spisak stradalog stanovništva u ratu devedesetih godina... Tu su i brojne, takođe veoma dragocjene fotografije, kako one najstarije tako i one iz posljednjih dešavanja vezanih za Strmen, Crkveni Bok i Ivanjski Bok.
O strahotama koje je narod ovih sela proživio samo u Drugom svjetskom ratu, na primjer, govori i zvjersko mučenje i ubistvo Stoje (Stevana) Ivančević, koje je opisao Petar Turajlić, lugar iz Crkvenog Boka, 21. februara 1944. godine, Komesarijatu za izbjeglice i preseljenike u Beogradu:
"Ubijena je na taj način što je u njene polne organe stavljen jedan drveni kolac, širok u prečniku 3 do 4 cm, pa onda udarano po njemu sve dok on nije prošao kroz celo telo devojke sve do prsiju, razderavši pri tome sve unutrašnje organe. Sam kolac, koji je bio dug oko 2 metra, virio je jednim delom, otprilike polovinom, iz devojčinog tela, dok je drugim delom bio u njoj samoj. Njegov vrh bio je izbio iz grudnog koša na gornjoj polovini rebara."
Takvih, pojedinačnih ali masovnih opisa stradanja Strmenjana i jednih i drugih Bočana u ovoj knjizi ima mnogo.
U knjizi su njeni autori naveli i brojna imena hrvatskih ustaških zlikovaca koji su harali, ubijali, pljačkali, prekrštavali i odvodili u logor Jasenovac stanovništvo sela o kojima je ovdje riječ.
Maja Kljaić Vejnović i Nikola D. Turajlić stvorili su knjigu (veoma lijepo grafički opremljenu) koja se u dahu čita.
I ovu svoju kraću dobrodošlicu ovoj knjizi, koju za izdavača potpisuje dr Veljko Đurić Mišina, a fotografiju na koricama snimio je Božo Turajlić (legendarni čika Božo, moj dragi stari prijatelj i saradnik – nap. M. K.), završiću s dva posljednja odlomka iz "Reči izdavača", koja se nalazi na njenom početku, umesto bilo kakvog drugog predgovora:
"... Ovde valja uz to podsetiti i na činjenicu da je danas , početkom 2017. godine, na prostoru Strmena, Crkvenog Boka i Ivanjskog Boka, život gotovo zamro, da je ratom 1991-1995. godine u Hrvatskoj – kako kaže američki istoričar Stiv Hantigton – nastupio kraj istorije, barem kad je reč o teritorijima sa većinskim srpskim stanovništvom u Dalmaciji, Lici, Kordunu, Baniji i Zapadnoj Slavoniji.
Stara mudrost kaže da onaj narod koji ne poznaje svoju istorijsku prošlost nema ni budućnost. Ova knjiga iznova podseća na tu premisu, jer su se autori i izdavač potrudili da se mnogo toga otrgne od zaborava i preda potomstvu bar kao sećanje." {fa-book } Knjiga se može naručiti na email Ova email adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript u vašem brauzeru da biste je videli. ili na broj telefona 021 296 46 80 po cijeni od 1.000 dinara + PTT troškovi. Za inostranstvo cijena je 20 €.