Kapović: Rat u društvu se proširio na rat u jeziku

ZAGREB - Pitanje upotrebe jezika stvar je slobode, a ne identiteta, rečeno je na tribini "Jezik Srba u Hrvatskoj" koja je u organizaciji zagrebačkog Vijeća srpske nacionalne manjine i Srpskog privrednog društva ‘Privrednik’ održana 22. novembra u Zagrebu.

Uz moderaciju novinara Saše Kosanovića, o ovoj su temi govorili univerzitetski profesori lingvistike Milorad Pupovac i Mate Kapović, kao i Čedomir Višnjić iz Srpskog kulturnog društva ‘Prosvjeta’. Na pitanje Kosanovića može li se definirati kojim jezikom govore Srbi u Hrvatskoj, Pupovac je odgovorio da može, ali da se treba znati što se točno želi definirati.

- Srbi u Hrvatskoj nemaju nešto što bi se moglo definirati kao državni jezik, a njihov se izgovor razlikuje zavisno od toga žive li u velikim gradovima, u unutrašnjosti zemlje ili u istočnoj Slavoniji. Dok je jezik urbanih Srba sličan novom hrvatskom jezičnom standardu, iako u njega iz osjećaja pripadnosti znaju udjenuti neke riječi iz srpskog, jezik Srba s Banije, Korduna ili iz zapadne Slavonije je zapravo smjesa dijalekata ‘srpsko-hrvatskog’ standarda prisutnog iz vremena prije rata. A jezik Srba na istoku je zapadna varijanta šumadijsko-vojvođanskog dijalekta uz upotrebu ekavice i određenih ijekavskih enklava u Pačetinu ili Boboti - objasnio je Pupovac.

Kapović je govorio o dilemi da li se između Slovenije i Makedonije govori jedan ili četiri jezika.

- Upotreba jezika se ne može odvojiti od politike i zato državne granice imaju utjecaj na korištenje jezika. Tako se zna gdje je granica slovenskog i kajkavskog dijalekta hrvatskog jezika, a s druge između srpskog, makedonskog i bugarskog - rekao je Kapović, dodavši da se rat u društvu proširio i na rat u jeziku.

Čedomir Višnjić govorio je o jeziku kojim govore Srbi sa Banije, Korduna ili iz Like, rekavši da mnogi autori koji su iz tih krajeva, a sad su u izbjeglištvu, mijenjaju izgovor. Kao primjer je naveo pisca Miloša Kordića koji je počeo pisati ekavicom.

U raspravi je bilo riječi i o tome kako se zbog jezičnog čistunstva iz hrvatskog izbacuju mnoge riječi koje su označene kao srbizmi iako je njihovo porijeklo iz drugih jezika. Spomenuta su i jezična pretjerivanja, kao što je naslov iz ‘Jutarnjeg lista’ u kojem je građanin Niša umjesto Nišlijom proglašen Nišaninom ili srpski film ‘Rane’ koji je krajem 90-ih u Hrvatskoj prikazan s titlovima i pod naslovom ‘Ozljede’.