Manjinski zastupnik: Spriječimo govor mržnje

ZAGREB - Na saborskoj raspravi o prijedlozima odluka o razrješenju dijela članova Vijeća za elektroničke medije, Suzane Kunac, Gordane Simonović i Roberta Tomljenovića radi isteka mandata, te imenovanju dijela novih članova, Damira Bučevića, Josipa Popovca i Roberta Tomljenovića, koje je predložila Vlada, zastupnik SDSS-a Boris Milošević je istakao da je uloga Vijeća vrlo bitno u medijskom prostoru. Naime, jedna od zadaća tog tijela je davanje koncesije za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga te nadležnost nad Fondom za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija. Sredstva iz Fonda se dodjeljuju i programima koji su namijenjeni očuvanju jezika i pisma nacionalnih manjina. Vijeće osigurava i nadzor nad provedbom programskih načela i obaveza nad pružateljima medijskih usluga, tj. vrši monitoring.

- Sve je veće bujanje portala koji su preuzeli funkciju javnih medija, a sredstva koje im Fond dodjeljuje su jako mala, prosječno po portalu 65.000 kuna, dok su im druga sredstva iz državnog proračuna ukinuta – rekao je Milošević i naveo da izmjene Zakona o elektroničkim medijima iz 2013. nisu pomogle regulaciji govora mržnje.

- Izmjene Zakona za elektroničke medije najavljene su za četvrto tromjesečje te je bitno da se u njemu na pravi način tretira govor mržnje. U najavljenoj medijskoj strategiji treba promovirati participaciju pripadnika manjinskih zajednica u javnom društvenom životu i održivo financiranje neprofitnih medija, a nova medijska politika javnog servisa treba se isključivo temeljiti na promicanju tolerancije u svim programima te na prestanku prešućivanja tema važnih za manjine – rekao je Milošević i dodao da do sada nisu uspostavljeni efikasni mehanizmi za primjenu domaćih zakona i prakse Europskog suda za ljudska prava za sprečavanje govora mržnje i diskriminatornog govora u medijima.

- Sijanje razdora i mržnje je uzelo toliko maha, pogotovo na portalima, da se više saznaje istina od laži. Zadatak Vijeća za elektroničke medije da provodi zakon te da daje input kod izrade zakona i kod izrade medijske strategije, na koji način da tretiraju ove pojave - zaključio je Milošević.

GENERATOR RAZVOJA

U Saboru na raspravi o prijedlogu Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi Dragana Jeckov, zastupnica SDSS-a, navela je kako Europska komisija smatra da javna nabava predstavlja jedan od generatora razvoja.

- U našem društvu java nabava se često percipira kao idealno mjesto za demonstraciju koruptivnih radnji. No promotrimo li vrijednost javne nabave u članicama EU-a vidimo da su tu prilike uistinu značajne. Vrijednost ugovora o javnoj nabavi u Hrvatskoj na godišnjoj razini kreće se oko trećine državnog proračuna tj. 45 milijardi kuna te obuhvaća oko 15 000 ugovora na koje se primjenjuje Zakon o javnoj nabavi i preko 40.000 ugovora nastalih temeljem bagatelne nabave. Zbog toga svako unapređenje sustava javne nabave za državu iskorak u smjeru protiv korupcije – rekla je Jeckov.

Obaveza za zaprimanje elektroničkih računa u postupcima javne nabave započinje 1. decembra 2018. godine. Jeckov smatra da će to generirati značajne operativne uštede i za naručitelje i za poduzeće te smanjiti prepreke prekograničnoj trgovini unutar EU-a, kao i da će korištenje sustava e-račun utjecati na veću transparentnost u postupcima javne nabave i osigurati proračunske uštede.

- E-računi bi trebali biti jednostavniji za korištenje i lako razumljivi, a njihovim uvođenjem ubrzat će se i automatizirati poslovni procesi, smanjiti troškovi poslovanja, ostvariti uštede te se potencijalno stvoriti veća dodatna vrijednost. Procjenjuje se da će se prelaskom na e-račune ostvariti proračunske uštede od šest do 13 posto ukupnog iznosa javne nabave, tj. 2,5 milijarde kuna godišnje. Važna prednost je i osiguranje poreznog nadzora što je važno za transparentnost fiskalnog učinka - zaključila je Dragana Jeckov.