Budimir: Srbija mora da gleda interes svog naroda

BEOGRAD - Srbija, kao matica svih Srba, , pa tek onda dobrosusjedske odnose, bez obzira na to koliko joj je potrebna podrška Zagreba na putu ka EU, poručio je predsjednik Asocijacije izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir.

On je izjavio za da izbjegli i prognani Srbi iz Hrvatske u zatvaranju granice za kamione iz Srbije i zabrani ulaska građanima sa srpskim pasošem u Hrvatsku vide nastavak diskriminatorske politike koju Hrvatska prema njima primjenjuje već godinama.

"Budući da Hrvatska od uspostavljanja svoje nezavisnosti nije ispoštovala nijedan potpisani bilateralni ni međunarodni sporazum, ni najmanje nas ne čudi što je jednostranim zatvaranjem granice suspendovala i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju", rekaoje Budimir.

Prema njegovim riječima, bez obzira koja je politička struktura u Hrvatskoj na vlasti, odnos prema Srbiji i Srbima se ne mijenja.
"Posljednji nacionalistički ispadi i proslava 20 godina od progona Srba iz Hrvatske to najbolje potvrđuju", ističe Budimir.

On je rekao da je Srbija sada reagovala prvi put uvođenjem određenih protivmjera kako bi zaštitila svoje nacionalne interese.

Budimiri je dodao da bi Evropa, takođe, trebalo više da se uključi u rješavanje problema srpske manjine u Hrvatskoj, jer je to njena obaveza, pogotovo što je Hrvatska tek nedavno učlanjena u EU.

"U Srbiji se još u kolektivnim centrima nalazi više hiljada prognanih Srba iz Hrvatske koji se ne mogu vratiti u zemlju porijekla, dok Hrvatska uvodi nove mjere koje ne doprinose dobrosusjedskim odnosima niti normalizaciji stanja na Balkanu", ukazao je Budimir.

Na osnovu diskriminatorskih zakona koje je donio hrvatski Sabor, podsjeća Budimir, prognanim Srbima iz Hrvatske oduzeta su imovinska prava i pretvoreni su u građane drugog reda.

Hrvatska je, kako kaže, jedina od bivših republika SFRЈ ukinula stanarsko pravo i tako oštetila više od 30.000 ljudi.

"Umjesto stanarskog prava, 2003. godine donijela je Program stambenog zbrinjavanja koji ne može biti njegova supstitucija, jer je to humanitarna, a ne pravna kategorija. Dovedeno je u pitanje raspolaganje imovinom oko hiljadu vlasnika kuća u koje su uselili privremeni korisnici", navodi Budimir.

Kad je riječ o obnovi kuća, Budimir ističe da protiv onih koji ne mogu u njih da se vrate sudovi pokreću postupak radi vraćanja sredstava sa zateznim kamatama, uz naknadu parničnih troškova.

"Više od 50.000 penzionera izbjeglih iz Hrvatske još očekuju isplatu dospjelih, a neisplaćenih penzija za period u kome nisu primali nikakve prinadležnosti", rekao je Budimir.

On podsjeća da nije riješeno ni pitanje dinarske i devizne štednje za oko 10.000 štediša čiji su štedni ulozi bili u "Јugobanci".
"Hrvatska ima `originalno` rješenje i kada je riječ o vlasništvu nad poljoprivrednim zemljištem: na osnovu odluka sudova, imena odsutnih vlasnika Srba se brišu, a umjesto njih kao vlasnik se upisuje država", ističe Budimir.

On konstatuje da su suđenja po optužnicama za ratne zločine etnički motivisana i pristrasna, dok česti pojedinačni napadi na Srbe i tajne optužnice sprečavaju povratak i unose nesigurnost među one koji žive u Hrvatskoj.

"Јedan od najbolnijih problema je i spora ekshumacija i identifikacija nestalih čiji se posmrtni ostaci godinama nalaze u Institutu za sudsku medicinu u Zagrebu", naglašava Budimir.

On je dodao da problem predstavlja i donošenje Zakona o prebivalištu prema kojem svi oni koji su uzeli državljanstvo druge države gube ranije prebivalište, što će, kako je rekao, staviti tačku na etničko čišćenje Srba iz Hrvatske.

"Treba pomenuti i nepoštovanje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kojim je predviđena ravnopravna upotreba jezika i pisma nacionalne manjine na području opštine i grada u kome živi više od trećina stanovništva. Iluzorno je i govoriti o primjeni ovog zakona kada je riječ o zapošljavanju u organima državne uprave", navodi Budimir.

On kaže da blago reagovanje policije i drugih državnih institucija zbog razbijanja dvojezičnih tabli u Vukovaru i drugim mjestima najbolje ilustruje situaciju u kojoj se Srbi u Hrvatskoj nalaze.

"Smatralo se da će poslije ulaska Hrvatske u EU i dolaska socijaldemokratskih partija na vlast prava Srba biti poboljšana. Međutim, ne samo da nisu poboljšana, nego u Hrvatskoj vlada takva srbofobična atmosfera koja povremeno podsjeća na 1990. godinu i dolazak Franje Tuđmana na vlast", zaključuje Budimir.

On je rekao da na sve proteste i apele zbog toga što Hrvatska ne poštuje osnovna ljudska i građanska prava svojih prognanih državljana srpske nacionalnosti nije bilo reagovanja ni od Evropske unije ni od matične države Srbije.

"Mnogi misle da ovo čini Hrvatska u svrhu prikupljanja poena za predstojeće parlamentarne izbore, ali ne uviđaju da je ovo konstanta u hrvatskoj politici", dodao je Budimir.