Boris Milošević i Dejan Mihajlović polažu vijenac u ime SNV-a | Foto: Novosti
Polaganjem brojnih vijenaca i parastosom, koji je služio karlovački paroh protoprezviter-stavrofor Radoslav Anđelić, u Prkosu Lasinjskom održana je komemoracija povodom 84. godišnjice pogroma srpskog stanovništva toga i okolnih mjesta Korduna. Tada je ubijeno 1.500 stanovnika, gotovo u cijelosti staraca, žena i djece. Ustaše nisu imali milosti ni prema kome, a kuće i gospodarski objekti su spaljeni. Zapovjednik poglavnikovog Tjelesnog zdruga Ante Moškov, koji je rukovodio akcijom, nastojao je spriječiti daljnji ustanak, ali je postigao upravo suprotan efekt - ustanak se razbuktao svom silinom.
Komemoraciji je prisustvovalo više od stotinu potomaka stradalih kao i predstavnika srpske zajednice iz Zagreba, Karlovca, Ogulina, Gorskog kotara i antifašista s tih područja. Sve prisutne je pozdravila Danica Mičić, aktivistica srpske zajednice toga kraja, a prisutnima su se potom obratili dožupan Karlovačke županije iz reda srpske nacionalne manjine Nenad Vukadinović, predsjednik Udruge antifašista Karlovac Miroslav Delić te predsjednik Srpskog narodnog vijeća Boris Milošević.
Ove godine nije bilo načelnika Općine Lasinja Marija Perčića (HDZ), čija bi Općina trebala organizirati ove komemoracije, smatraju domaćini. U ime Županije vijenac je položio dožupan Vukadinović, a u ime SNV-a predsjednik Milošević i bivši dožupan Dejan Mihajlović, a prisutnima se kratko obratio i Vukadinović. Pouke iz povijesti moramo izvući za budućnost, kazao je on, da se nešto slično ne ponovi.
U desetominutnom i vrlo oštrom govoru, Miroslav Delić je osudio “neoustaške tendencije u državi unazad desetak zadnjih godina koje sada svom silinom, uz medijsku i potporu crkve, preko glasne desničarske manjine izlaze na površinu”.
PRKOS U PLAMENU U ustaškoj ofanzivi na sjever Korduna krajem 1941. i početkom 1942. godine pod direktnom komandom ustaškog poglavnika Ante Pavelića, ministra unutrašnjih poslova NDH Andrije Artukovića i ustaškog časnika Ante Moškova, prema istraživanju doktora Dušana Koraća ubijeno je 2.423 žitelja uglavnom Srba. Najmasovniju likvidaciju ustaše se izvele u šumi Brezje kod Lasinje u kojoj su 1446 srpske i romske nejači ubijali hladnim oružjem, noževima, maljevima i sjekirama. Posmrtni ostaci 478 Prkošćana iz te masovne grobnice 1966. godine prenijeti u spomen-kosturnicu na kojoj se nalazi poimenični popis svih žrtava.Prema istraživanju dr Dušana Koraća objavljenom u monografiji "Prkos u Plamenu", među stradalim Prkošćanima bilo je 244 djece: 22 djece je bilo do jedne godine starosti, 74 djece od jedne do sedam godina, 96 djece od sedam do 14 i 52 djece od 14 do 18 godina starosti. Selo Prkos i okolni zaseoci su opljačkani i potpuno spaljeni - samo u Prkosu sravnjeno je 108 domaćinastava. U odnosu na broj stanovnika Prkos predstavlja mjesto sa najviše žrtva ustaškog terora na Kordunu.
- Prvi revizionist povijesti je bio Franjo Tuđman, partizanski general, podržavajući antifašizam pred svjetskom javnošću, samo kako bi Hrvatska dobila međunarodno priznanje, no otvoreno koketirajući unutar Hrvatske s ekstremnim fašistima i ustašama. I Tuđman je govorio o tzv. “dvostrukom” logoru o Jasenovcu u svojim “Bespućima” - istakao je Delić i dobio aplauz prisutnih.
- Možda nigdje kao u Prkosu nije bilo toliko surovog i brojnog ubijanja nevinog stanovništva. Kada se suočavamo sa revizionizmom i pokušajima iskrivljavanja povijesti, važno je jasno artikulirati što se i zašto dogodilo - rekao je Milošević i podsjetio na dobre ljude, poput Hrvata Petra Nikolića koji je pokušao upozoriti stanovnike Prkosa što im se sprema, da bi na kraju i on sa svojom porodicom doživio sudbinu pobijenih.
- Ustaški pozdrav “Za dom spremni” predstavlja simbol zločinačkog režima koji je donio patnju i stradanja. Zato takva simbolika mržnje i isključivosti ne može imati mjesto u hrvatskom društvu. Njegova upotreba ne samo da potvrđuje sjećanje na one koji su izgubili živote već odražava kulturu mržnje i podjela u društvu. Umjesto da se okrenemo prema budućnosti, ova simbolika nas vraća u mračne dane povijesti koje bi trebalo ostaviti iza nas. Potrebno je jasno se suprotstaviti nacionalizmu, strahu i diskriminaciji koje se pojavljuju u svakodnevnom životu - rekao je Milošević.