Dom kulture u Kjajićevu uskoro će dobiti naziv po Savi Mrkalju | Foto: S. DančuoBEOGRAD - Dve institucije kulture, jedna u Srbiji i jedna u Hrvatskoj, mogle bi ponijeti ime po Savi Mrkalju, reformatoru srpske ćirlice i jezika. Ako se prihvati prijedlog koji je uputio Svetozar Dančuo u Kljajićevu, mjestu kod Sombora, ovoga ljeta renovirani Dom kulture uskoro će dobiti naziv po Savi Mrkalju. U tu svrhu početkom oktobra u tom prostoru je održan cjelovečernji program posvećen Savi Mrkalju, kako bi se stanovnici toga mesta, uglavnom porijeklom sa Korduna, upoznali sa značajem svog slavnog pretka. Govorilo se o Mrkaljevom djelu, životu, školovanju, nerazumijevanju, recitovale su se njegove pjesme. O svemu tome moglo se pročitati i na panoima na izložbi koja je pratila program. Prva instanca, ona Mjesne zajednice Kljajićevo je uspješno „savladana“, predstoji još samo da konačnu odluku donese Grad Sombor. Očekuje se da će prijedlog proći „glatko“ imajući u obzir da je u ovom Gradu ljetos usvojena inicijativa da jedna od ulica ponese naziv po Savi Mrkalju.
Druga inicijativa odnosi se na Srpski kulturni centar u Glini koji je u završnoj fazi radova. U obrazloženju prijedloga koji je Svetozar Dančuo uputio osnivaču ovog Centra – Srpskom narodnom vijeću u Zagrebu navodi da je Sava Mrkalj rođen u selu Sjeničaku koje je tada administrativno bilo u Baniji, da je više puta boravio u Glini gdje je bio i učitelj i na liječenju. U odgovoru SNV-a kojeg je potpisao predsjednik Milorad Pupovac navodi se da je prijedlog opravdan i da će biti razmotren kao potencijalni naziv te srpske ustanove na Baniji.
Budući izgled Srpskog kulturnog cеntra u Glini
U svojim prijedlozima Dančuo ističe da je do 1995. godine posljednja obrazovna ustanova koja je nosila naziv po Savi Mrkalju bila osnovna škola u njegovom rodnom Lasinjskom Sjeničaku. U hrvatskoj vojnoj akciji „Oluja“ u avgustu te godine sa stanovnicima Korduna „protjeran“ je i Mrkalj. Na žalost do danas ni jedna ustanova kulture ili škola u Srbiji, Republici Srpskoj, Crnoj Gori ili Hrvatskoj nije dobila naziv po ovom značajnom filologu i pjesniku.
Ove incijative su bile dio brojnih manifestacija koje su organizovane povodom jubileja – 240 godina od rođenja Save Mrkalja, koju je takođe pokrenuo Svetozar Dančuo. O njegovom djelu i životu tako se tokom ove godine moglo čuti u Čikagu, Nijagari, Vindzoru, Busijama kraj Beograda, Kljajićevu, Krušedolu, Inđiji, Čonoplji, Kaću, Zagrebu, Novom Beogradu, Novom Sadu i na Beogradskom međunarodnom sajmu knjiga. Održane su pjesničke večeri, predavanja, izložbe i naučni skup u manastiru Krušedol. Centralna manifestacija je bila u Matici srpskoj u Novom Sadu 16. novembra 2023. godine na kojoj je o Mrkalju govorio jedan od najboljih poznavalaca njegovog djela prof. dr Dušan Ivanić. U ovoj najstarijoj i vodećoj srpskoj književnoj, kulturnoj i naučnoj instituciji djeluje Krajiški odbor čiji predsjednik je upravo prof. Ivanić.
U godini jubileja Save Mrkalja upućen je i prijedlog opštinama i gradovima Inđija, Stara Pazova, Ruma, Bečej i Pančevo, u kojima živi značajna krajiška zajednica, da nekoj od svojih ulica dodijele naziv po Mrkalju.
Izložba o Savi Mrkalju | Foto: S. Dančuo Zavičajna udruženja i institucije kulture obećavaju da Mrkalja i njegovo djelo i u narednim godinama neće prepustiti zaboravu. Najavljuju nastavak održavanja izložbi, pjesničkih večeri i predavanja. Očekuje se da će već u januaru biti promovisana poštanska marka posvećena njegovim jubilejima, kao i premjera monodrame o Savi Mrkalju. Autor marke je akademski vajar iz Beograda Ljubiša Mančić koji je bez naknade ustupio autorska prava. Inače Mančić je izradio spomen-ploče koje su postavljene u mjestu rođenja - Sjeničaku i mjestu upokojenja - Beču, kao i plakete Sava Mrkalj čija ilustracija je sadržana u grafičkom rješenju ove poštanske marke.
Kako se nada Svetozar Dančuo, po čijoj ideji smo 2023. godine obilježili Mrkaljeve jubileje, u njegovom rodnom mjestu Sjeničaku se planira Spomen-kuće. Jedna autentična brvnara bi se postavila pored srpskog hrama u Sjeničaku, mjesta u kojem je Mrkalj naučio prva slova. U njoj bi bila stalna izložba i drugi eksponati koji govore i njegovom djelu i životu, a uz to bi se sačuvao i deo mjesne arhitekture.