će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
BEOGRAD - Narodni poslanik i predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta uputio je JP "PTT" Srbije molbu da se izradi 500 primjeraka personalizovane poštanske marke (PPM) sa motivima koji se odnose na obilježavanje 240 godina od rođenja i 190 godina od smrti prvog reformatora srpske ćirilice Sava Mrkalja (1783-1833).
Sava Mrkalj se rodio u selu Sječinak na Kordunu 1783. godine. Tokom svog radnog vijeka bio je srpski učitelj, monah i filolog. Ipak, za srpsku istoriju je najznajačajniji po djelu koje je napisao 1810. godine „Salo debelog jera libo azbukoprotres“ u kojoj se zalagao i ponudio rješenje za reformu srpskog pisma i jezika. Mrkalj je u tom djelu postavio dva osnovna načela na kojima i danas počivaju naše pismo i jezik. To su načela: jedan glas jedno slovo i piši kao što govoriš. Mnogi misle da je ovo jezičko pravilo postavio Vuk Stefanović Karadžić, a zapravo on je to preuzeo od Mrkalja, što je javno i priznao. Naime, u predgovoru svog djela „Pismenice serbskoga jezika“ Vuk Stefanović ističe „ne mogu druge azbuke upotrebiti nego Merkajilovu, jerbo za serpski jezik lakša i čistija ne može biti od ove“.
Svoj život Mrkalj je okončao 1833. godine, kada je u svojoj pedesetoj godini života, preminuo u duševnoj bolnici u Beču. Nekoliko dana prije smrti posjetio ga je Vuk Stefanović Karadžić. Njemu je Mrkalj poklonio svoju svesku od desetak pjesama koje predstavljaju dokaz o Savinoj pjesničkoj nadarenosti. Uprkos svemu što je uradio za srpsko pismo i jezik, Sava Mrkalj je ostao zaboravljen i u sjenci Vuka Stefanovića Karadžića.
Prijedlog izgleda markice sa likom Save Mrkalja "Zbog svega navedenog Savez Srba iz regiona predlaže da se prvom reformatoru srpske ćirilice i srpskog jezika Savi Mrkalju odužimo i na ovaj simboličan način, odnosno da se povodom pomenutog jubileja odštampa posebna serija poštanskih maraka sa njegovim likom." - ističe Linta.
Tim Saveza Srba iz regiona izradio je prijedlog grafičkog rješenja poštanske marke.. Za ilustraciju je korišćena spomen ploča koja je 2018. godine postavljena na crkvi Prepodobne Mati Paraskeve u Sjeničaku na Kordunu, rodnom mjestu Save Mrkalja.
Autor Spomen-ploče Savi Mrkalju je akademski vajar Ljubiša Mančić, a rađena je u Umjetničkoj livnici „Kuzma“ u Smederevu. Izradu spomen-ploče su finansirali porodice Vlajnić, Mrkalj i Dančuo iz Čikaga, inače porijeklom iz Sjeničaka.