Što sa Srbima?

ZAGREB - Pad broja pripadnika manjinskih zajednica po aktualnom popisu stanovništva mnogo je veći od očekivanja, složili su se učesnici tribine "Srbi u Hrvatskoj – Nekad bilo, sad se spominjalo" u prostorijama "Privrednika" u Zagrebu.

- Od 1991. Hrvatska je izgubila 900.000 stanovnika, od toga 457.000 Srba. Kako su pali ispod trećine stanovnika u Vrbovskom i Vukovaru, izgubili su i prava na službeni jezik i pismo - podsjetio je saborski zastupnik Boris Milošević, ističući da je broj Srba ukupno pao za trećinu, a drugih manjina oko 20 posto.

Naglasio je da su Srbi dio identiteta Hrvatske zbog čega bi trebalo očuvati njihova manjinska prava. Sredinom 90-ih ljudi se nisu mogli vraćati iz izbjeglištva, a mnogi su bili spriječeni opstrukcijom obnove te su u ulaganja u obnovu i razvoj tih područja bila zakašnjela.

- Ranije nismo imali snagu da ih omogućimo, jer su Srbi tek od 2013. adekvatno zastupljeni u jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Ipak, kad god sam u Srbiji ili Republici Srpskoj, govorim ljudima da se vrate. Možda će se sresti s diskriminacijom, sigurno birokracijom, ali tu imaju djedovinu i potencijale - zaključio je Milošević.

Požeško-slavonski dožupan Nikola Ivanović podsjetio je da je od 100.000 Srba u zapadnoj Slavoniji (1991.) ostalo tek 10.000. Iznenađuje ga 1,5 posto neizjašnjenih u županiji, što je jedna od brojnih nelogičnosti u popisu. U zapadnoj Slavoniji spaljeno je 160 sela, a organizirani povratak počeo je 1998. između ostalog i u Kusonjama kod Pakraca gdje se na svaki način nastojalo omesti povratak.

Obnova je počela tek 2004. pa se ni ljudi koji su čekali obnovu nisu mogli vratiti. Ipak, u Kusonjama sada ima mladih ljudi, a tu se rađaju i djeca. Reelektrifikacija je tek počela 2006., a stala nakon 2009. godine. Ipak 2020. su sva naselja dobila struju, iako su mnoga još bez vode i javne rasvjete. Pitanje je kako se sada vratiti jer je u 80 posto slučajeva djedovina prodana, dobrim dijelom preko APN-a. Faktičko stanje na terenu pokazalo je pad koji moramo prihvatiti, ali i nastaviti da s narodom radimo u cilju očuvanja identiteta, jer Srbi imaju budućnost – smatra Ivanović.

- Najviše Srba u Hrvatskoj, njih oko 700.000 živjelo je 1941. godine, nakon čega je u stradanjima 40-ih počeo pad. Danas u zapadnoj Slavoniji živi 12 posto Srba u odnosu na 1991. U Voćinu živi 2,7 posto Srba u odnosu na 1991. godinu - sad ih je 90, a nekad ih je bilo 3.000 - rekao je historičar Milan Radanović, ističući da u zapadnoj Slavoniji ima po 40 sela bez ijednog ili s manje od deset stanovnika, pa im prijeti izumiranje.

U ličkom Divoselu je 1941. bilo 2.200 stanovnika, 1991. ih je bilo 340, a danas u neobnovljenom selu živi jedan stanovnik. Na Kordunu je 1941. u kotarevima Slunj, Vojnić i Vrginmost živjelo 100.000 Srba, od kojih je stradalo 31.000.

- Nakon genocida u Drugom svjetskom ratu ljudi su gledali u budućnost koje danas u Lici, Baniji i Kordunu nema. Od 1995. provodi se etničko čišćenje, ukidaju struja i voda, javljaju se ideje o nacionalizaciji, provodi se etnički inžinjering dovođenjem doseljenih Hrvata u srpska sela. Srba je danas malo u po gradovima u kojima su nekad činili većinu. Povratak bi bio puno skromniji da nije bilo SNV-a jer su ohrabrivali povratak i pomagali ljudima da počnu život - podvukao je Radanović.

Na Kordunu je 1941. u kotarevima Slunj, Vojnić i Vrginmost živjelo 100.000 Srba, od kojih je stradalo 31.000.

- Nakon genocida u drugom svjetskom ratu ljudi su gledali u budućnost koje danas u Lici, Baniji, Kordunu… nema. Od 1995 provodi se etničko čišćenje, ukida struja, voda, javljaju se ideje o nacionalizaciji, provodi se etnički inžinjering dovođenjem doseljenih Hrvata u srpska sela. Srba je danas malo u i gradovima u kojima su nekad činili većinu. Ali da nije bilo SNV-a, povratak bi bio puno skromniji jer su ohrabrivali povratak i pomagali ljudima da počnu život, podvukao je Radanović.

Nenad Jovanović; Portal Novosti