Linta: Rezultati popisa u Hrvatskoj za Srbe porazni ali očekivani

BEOGRAD - Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocjenjuje da su rezultati popisa stanovništva u Hrvatskoj, prema kojima je broj Srba u poslednjih deset godina pao sa 4.36 odsto na 3,2 odsto, porazni ali očekivani i jasno potvrđuju da je mržnja prema Srbima jedan od najvažnijih temelja hrvatske države. Broj Srba je sa 186.633 koliko ih je bilo na popisu stanovniptva 2011. godine pao na 123.892 ove godine ili za trećinu. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Hrvatskoj je živjelo 581.000 Srba. Kada se uzmu u obzir oni koji su izjasnili kao Jugosloveni ili su bili regionalno opredeljeni ili neopredjeljeni u Hrvatskoj je uoči rata živjelo više od 750.000 Srba. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Hrvatskoj je živjelo svega 201.000 Srba. Može se lako zaključiti da je proustaški režim Franje Tuđmana protjerao više od 500.000 Srba.

Savo Štrbac: Srbi u hrvatskom popisu stanovništva

U Hrvatskoj dominira politika netrpeljivosti i nasilja prema Srbima koja dovodi do konstantnog iseljavanja istih i izbjegavanja da se izjasne kao Srbi. To pokazuju brojne činjenice: zastrašivanje putem čestih hapšenja krajiških boraca u najvećoj mjeri na osnovu lažnih iskaza svjedoka saradnika i organizovanje montiranih sudskih procesa, značajno povećan broj etnički motivisanih napada na Srbe, otvoren proces rehabilitacije ustaštva u svim segmentima društva; stalno ponavljanje bezočne laži da su Srbi remetilački faktor, agresori i zločinačka strana; stalni pritisci da nije dobro biti Srbin ili Srpkinja, negiranje i umanjivanje srpskih žrtava, veličanje hrvatskih komandanata i vojnika koji su odgovorni za masovne zločine nad Srbima, planska opstrukcija da se koristi srpski jezik i ćirilica.

Budimir: Prema posljednjem popisu broj Srba u Hrvatskoj rapidno smanjen

Linta podsjeća da Hrvatska skoro 20 godina planski i smišljeno krši Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji je Hrvatski sabor usvojio krajem 2002. godine kao jedan od preuslova za početak pregovora sa EU, kao i druge zakone. Prema pomenutom zakonu Srbi, između ostalog, imaju pravo na službenu upotrebu srpskog jezika i ćirilice u opštinama i gradovima u kojima čine više od trećine stanovništva.To znači pravo na dvojezične table na županijskim i državnim institucijama, dvojezični nazivi ulica, trgova i mjesta, pravo na obrazovanje na srpskom jeziku i ćirilici i dr. U praksi navedena odredba je u najvećoj mjeri bila mrtvo slovo na papiru. To potvrđuje i podatak na se na popisu svega 1,16 odsto Srba izjasnilo da im je maternji jezik srpski.

Savez Srba iz regiona