Počast stradalima na Mehinom stanju

VELIKA KLADUŠA - Predstavnici srpske zajednice Karlovačke županije u nedjelju su u Velikoj Kladuši u Bosni i Hercegovini odali počast za oko 5000 stradalih Srba koje su ustaše masakrirali u nekoliko dana krajem jula i početkom avgusta 1941. godine. Žrtve su bile sa šireg područja južnog dijela Korduna i iz sjeverozapadne BiH. U delegaciji srpske zajednice Karlovačke županije bili su srpski dožupan Dejan Mihajlović, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Karlovačke županije Ilija Matijević i novi načelnik općine Krnjak Perica Matijević. Domaćin ovogodišnje komemoracije je bio savjetnik načelnika općine Velika Kladuša Refko Tabaković. U pravoslavnoj crkvi Svetog Georgija u Velikoj Kladuši svetu liturgiju i parastos za žrtve služio je Miloš Crepulja, paroh iz Blatne kod Novog Grada. Crkva je bila prvo od četiri mjesta gdje je masakr izvršen. Delegacija je zajedno s domaćinima upalila svijeće i položila vijence i na preostala tri stratišta, kod spomenika u nekadašnjim protutenkovskim rovovima starojugoslavenske vojske uz potok koji je tu prirodna granica sa Hrvatskom. Ti ogromni rovovi trebali su spriječiti nadiranje njemačkih tenkova, ali su ih ustaše iskoristile za masovne grobnice.

Mehino stanje nalazi se na tromeđi Velike Kladuše u BiH i grada Slunja i općine Vojnić u Hrvatskoj, a okruženo je s više sela. Tu je jugoslavenska vojska uoči Drugog svjetskog rata izgradila armirano-betonska utvrđenja, protupješadijske i protutenkovske rovove. Utvrđenje se sastojalo od tri solidno građena armirano-betonska objekta. Prvi objekt udaljen je od Velike Kladuše oko jedan kilometar, a od Balčinova mosta na rijeci Glini oko 20 metara. Dužina rova je bila oko 700 metara. Smatra se da je tu ubijeno i zakopano oko 4100 žrtava, muškaraca, žena i djece. Svi stradali na Mehinom stanju najprije su strahovito mučeni, a potom čekićima, krampovima, noževima i puškama dotučeni. Planove za ta ubistva izradilo je u Zagrebu polovicom jula 1941. Ravnateljstvo za javni red i sigurnost, a na Kordun je iz Zagreba poslana specijalna jedinica ustaša-emigranata kojima je komandirao poznati zločinac Vital Baljak. Iz Zagreba je uoči masovnih zločina došao i zločinac Božidar Cerovski, zamjenik Ravnateljstva za javni red i sigurnost i organizator zločina u Ivanović jarku u općini Krnjak gdje je ubijeno 380 Srba krajem jula. Na drugom mjestu, u drugom rovu, ubijeno je oko 400 ljudi te na trećem oko 300. O zločinu je pisao Đuro Zatezalo u knjizi "Kotar Vojnić u NOR-u", a opisan je i u knjizi "Hronologija događaja na Kordunu 1941. godine" autora Petra Pepe Zinajića, jednog od organizatora ustanka.