Vladika sremski Vasilije: Ustaše, Nijemci i NATO pakt udarali su na sveto biće Srbinovo

KRUŠEDOL - Srbi su nažalost skloni zaboravu. Ipak, organizacioni odbor Krušedolskih zvona – Zavičajni klub Slavonija iz Inđije i Asocijacija izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske 20 godina se trude da se Srbi stradali tokom XX vijeka ne zaborave. Ove godine 30. maja održan je pomen stradalima u manastiru Krušedol koji je služio vladika sremski Vasilije sa sveštenstvom Eparhije sremske. Sabor, odnosno kulturno-umjetnički dio je izostao zbog epidemije korona virusa.

Nakon parastosa i molitvi za pokoj duša stradalima vladika Vasilije je naglasio da su ustaše, Nijemci kao i NATO pakt đavolskim nasrtajima udarali na sveto biće Srbinovo.

– Sve su to neprijatelji srpskog naroda i moramo ih imenovati. Do sada smo sve krili, nismo pominjali Jasenovac, Jadovno, Prebilovce i sve jame gdje su bacali srpski narod i srpsku djecu.

Da smo se sjećali srpskog stradanja, odmah nakon što su zločini učinjeni možda nam se ne bi dogodile devedeste godine.

„Sjetimo se svakog nevinog čeljadeta usnulog u Gospodu“

– Morali smo se sjetiiti svakog stradalog pojedinca, i svakog nevinog čeljadeta usnulog u Gospodu. Stalno su nas ućutkivali, skrajnuli sa puta istine, a onda smo mi kao ovce za klanje išli u sigurnu smrt. Danas zahvaljujući Krušedolskim zvonima, Veljku Vukeliću i ostalim organizatorima žrtve nisu zaboravljene.

– Budite ispunjeni vjerom, duhom, svetosavskim duhom, pravdom i istinom. Istinu govorite i svjedočite svojim životom, svojim radom i ljubavlju prema Bogu, i on će vas nagraditi.

Ćutilo: Sjećanjem na stradale pokazujemo zajedništvo

Pomenu je prisustvovao i direktor Fonda za pružanje pomoći izbjeglim prognanim i raseljenim licima Duško Ćutilo.

– U proteklom periodu Fond je podržao veliki broj manifestacija koje su se održavale na teritooriji AP Vojvodine. Pored manifestacija sa veselijom tematikom, pružamo podršku i u ovakvi prilikama, kada se sjećamo stradalih. To je način da budemo solidarni i pokažemo zajedništvo – rekao je Ćutilo i naglasio da su upravo Krušedolska zvona jedna od najznačajnijih manifestacija u Vojvodini u kojima se njeguje tradicija sjećanja.

Fond će nastaviti da podržava ovakve manifestacije na terotoriji AP Vojvodine, ali i izvan ove teritorije gdje se njeguje tradicija, kultura i običaji srpskog naroda.

Vukelić: Narodi koji ne pamte svoju prošlost osuđeni su da je ponavljaju

Predsjednik Organizacionog odbora Krušedolskih zvona i Zavičajnog kluba Slavonija iz Inđije, Veljko Vukelić je zaslužan što ova manifestacija ima tako dug kontinuitet.

– Danas nam je bilo najvažnije da se taj žar ne ugasi, odnosno da se održe liturgija i parastos, a iz objektivnih razloga – epidemije, nije bilo moguće praviti skup kakav smo pravili prethodnih godina.

Sljedeće godine planiraju da naprave veliko sabranje i da se masovno pomole za duše stradalih.

– Jedan od najvećih zadataka srpskog naroda je sjećanje, narodi koji ne pamte svoju prošlost osuđeni su da je ponavljaju – naglašava Vukelić.

Budimir: Dozvolili smo da nam se nametne bratstvo i jedinstvo

Milojko Budimir je podsjetio da smo dozvolili da nam se umjesto sjećanja na stradale, na strahovite zločine, nametne priča o bratstvu i jedinstvu.

– Onda su nam se dogodile devedesete, nova nesreća i poslije Odbrambeno- otadžbinskog rata gotovo sve srpsko stanovništvo sa prostora Hrvatske i dijelova zapadne Bosne napustilo je vjekovna ognjišta. Prošlo je 25 godina od Oluje i Bljeska, a ti ljudi se nisu vratili.

Od 2000. godine Asocijacija izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske su započeli prisjećanje pomenom na stradale , a već 14 godina to rade u manastiru Krušedol.

– Zbog poplava 2014. godine nije održan Krušedolski sabor, a ove godine zbog epidemije imamo samo liturgiju. Molim Gospoda da nam se ovakve stvari više ne dešavaju, nadamo se da će doći bolja i srećnija vremena da se bar jedan dio našeg naroda vrati na prostore gdje smo živjeli. Zahvalio bih se našem sveštenstvu tamo sa kojima smo stalno u kontaktu, oni su čuvari vjere i prostora, naših vjekovnih ognjišta.