U Novom Sadu održano 11. Banijsko veče

NOVI SAD - Banijsko veče 11. po redu, tradicionalno je održano prve subote u decembru, odnosno ove godine to je bio 7. decembar. Ovom prilikom se u Restoranu Ribarac u Novom Sadu okupilo oko 400 zemljaka porijeklom sa Banije koji su veče posvetili druženju, sjećanjima na zavičaj, igri i pjesmi. Na samom ulazu u restoran goste su dočekivala djeca u narodnim nošnjama sa hlebom, solju i rakijom, kako to običaji nalažu. Na ovo značajno veče došli su zemljaci porijeklom sa Banije koji sada žive u Novom Sad, Beogradu, Rumi i niza drugih mjesta u Srbiji, ali i zemljaci iz Gline i Petrinje.

Od predsjednika Zavičajnog udruženja ”Banija” Milana Radojčića saznali smo da su aktivnosti udruženja usmjerene na očuvanje tradicije, običaja i kulture sa Banije, ali i prenošenje svega navedenog na omladinu u čemu imaju sve više uspjeha. Udruženje je bilo aktivno tokom čitave godine, a kao najznačajnije aktivnosti Radojčić je izdvojio učešće na Sajmu zavičaja, organizovanje putovanja u Jasenovac i manastir Komogovinu zajedno sa Zavičajnim udruženjem ”Banija” iz Subotice, kao i okupljanje na Stražilovu gdje su se pozivu odazvali privrednici poreklom sa Banije.

Milan Polovina, predsjednik Upravnog odbora udruženja Banijaca Novi Sad objasnio nam je da je navedeno udruženje osnovano kao pododbor Zavičajnog udruženja prijatelja i potomaka Banije iz Beograda:

– Pošto u Vojvodini nismo mogli funkcionisati u sastavu udruženja iz Beograda, morali smo da se isčlanimo iz tog udruženja i da se ovde registrujemo. Ali smo između našeg udruženja i udruženja u Beogradu napravili sporazum o zajedničkoj saradnji. Beogradsko udruženje je osnovano 2007. godine, a odbor u Novom Sadu je osnovan 2008. godine. Mi smo se preregistrovali 2017. godine i od tada djelujemo kao samostalno udruženje.
Jedan od ciljeva udruženja je da se tradicija, običaji i kulura prenose mladim naraštajima što se sve uspješnije sprovodi i udruženje se polako podmlađuje. Sve više je omladine koja je zainteresovana i sve aktivnije se uključuje u rad udruženja, istakao je Milan Polovina.

Sam početak programa i druženja obilježio je govor organizatora večeri Milana Polovine koji je pozdravio sve pristune zemljake i goste i pozvao Predsjednika Skupštine Grada Novog Sada Zdravka Jelušića da se obrati:

– Drage Banijke i Banijci moram da se zahvalim svima vama što ste dolazeći u ovaj grad i donoseći svoje običaje i kulturu unapredili Novi Sad i doveli ga na taj nivo da je Novi Sad 2021. godine Evropska prestonica kulture. Vjerujte da ste svojim običajima i kulturom doprinijeli tome. Čuvajte to što radite večaras, čuvajte svoju kulturu, svoje uspomene na Baniju i nastavite da volite Baniju.

Na poziv Milana Polovine, prisutnima se obratio direktor Fonda za pružanje pomoći izbjeglim, prognanim i raseljenim licima AP Vojvodine Duško Ćutilo:

– Hvala vam na pozivu, čast mi je da večeras budem sa vama. Pokrajinski Fond je u prethodnom periodu uspostavio izuzetnu saradnju sa vašim udruženjem, sarađivali smo u nekoliko zajedničkih projekata. Vaše udruženje se na pravi način prezentovalo na našem prvom Sajmu zavičaja, a vjerujem da ćete i 22.02.2020. godine onako kako vi to znate prezentovati Baniju.

Duško Ćutilo je istakao da je značaj održavanja ovakvih skupova upravo u tome da se ljudi okupe, da razgovaraju i pokušaju kroz druženje, pjesmu i igru da sačuvaju uspomene na svoj zavičaj, kulturu i običaje. Udruženju je poželio mnogo uspjeha u daljem radu i dodao da će Fond nastaviti da podržava njihove aktivnosti.
Nakon govora Duška Ćutila, uslijedila je dodjela Zahvalnice za prethodni opstanak i razvoj udruženja koju je, prema odluci Upravnog odbora, Stanku Ljubičiću dodjelio predsjednik udruženja Milan Radojčić.

Nakon obraćanja domaćina i gostiju, nastupio je pjesnik sa Banije Mića Jelić – Grnović, kao i Kulturno-umjetničko društvo Vila iz Novog Sada.

Gosti su se potom mogli opustiti i proveseliti uz krajišku grupu ”Momo i Dodir”. Prvo su odsvirali kolo koje je znano svim Banijcima i igrale su ga sve generacije. Odjednom podijum za igru je bio prepun zemljaka koji su se uhvatili u kolo. Ovakve manifestacije doprinose kako očuvanju tradicije, kulture i običaja, tako i njegovanju međusobnih odnosa ljudi koje povezuje jedna nit – zavičaj.