Pero Damjanović, načelnik Plaškog: Gubimo ljude

Kakvo je stanje općine čiji ste načelnik?

S obzirom na to kakvo je opće stanje, možemo reći da je kod nas odlično. Ima napretka u komunalnoj infrastrukturi, otvaraju se radna mjesta, a općinske službe funkcioniraju vrhunski: vratili smo tako dugove koji su nam otežavali rad zamalo 15 godina. Riječ je uglavnom o milijun kuna dugovanja ogulinskom Vodovodu, koji nam je otpisao 1,2 milijuna zateznih kamata. Da toga nije bilo, bili bismo pod stalnom prijetnjom blokade računa i nemogućnosti daljnjih aktivnosti. Milijun smo ipak uspjeli namaknuti uz puno muke i odricanja, pa smo osnovni dug vratili u 12 mjesečnih rata. Nažalost, nije dobro što nam konstantno opada broj stanovnika. Po popisu iz 2011. ovdje je živjelo oko dvije tisuće i stotinu ljudi, no sada nas je svega oko 1.500; znači da svake godine u prosjeku gubimo stotinjak stanovnika. Dosta ih je umrlo, malo se djece rađa, po desetak godišnje, a mnogi odlaze u veće gradove ili inozemstvo.

Politička je situacija ipak odlična, jer sve stranke surađuju. Vladajuću koaliciju čine SDP, HDZ i DSS, Demokratski savez Srba, a u Općinskom je vijeću i SDSS. Od jedanaestero vijećnika, SDP-DSS ima petoro, troje HDZ, dvoje SDSS, a jedan je nezavisni. Nema većih razlika u mišljenju, jer nam je svima u interesu da nam sutra bude bolje. To, naravno, ne bi bilo moguće da svatko vuče na svoju stranu, pa se zajedno zalažemo za što više asfaltiranih puteva, za zamjenu vodovoda i rješavanje sličnih infrastrukturnih problema.

Čini se da je komunalna infrastruktura najveći problem u svim povratničkim sredinama?

Da, stanje zasigurno nije dobro, ali se iz godine u godinu u određenoj mjeri popravlja. Ovdje na 158 četvornih metara površine općine imamo 238 kilometara nerazvrstanih cesta te godišnje u prosjeku asfaltiramo, naspemo ili na drugi način popravimo po dva-tri kilometra. Tako da je sada 70-ak posto njih prekriveno asfaltom, a ostatak još moramo uraditi. Kanalizacije, nažalost, nemamo, a 58 kilometara vodovoda je u relativno dobrom stanju jer se cjevovod redovito održava kako bi se spriječio neželjeni odljev pitke vode. Struja i ulična rasvjeta sprovedeni su u zamalo svaki zaselak, samo su dva bez javne rasvjete, no i to planiramo riješiti do kraja ove ili u početku naredne sljedeće godine.

Bi li trebalo uložiti puno truda, novca i vremena da ljudi opet imaju predratne standarde življenja?

Ni prije rata nije ovdje svagdje bilo asfalta i vodopskrbne mreže, no procjenjujem ugrubo da nam za dovršetak infrastrukturne obnove treba oko osam milijuna kuna samo za ceste. To i nije toliko puno, pa se svake godine javljamo na natječaje Ministarstva regionalnog razvoja i dobivamo ponešto: ove smo godine dobili stotinu tisuća, a i sami smo uložili toliko. Što se zapošljavanja tiče, tu smo ponajviše oslonjeni samo na javne radove i program pomoći starijima ‘Zaželi’, no i to je nešto: ljudi ipak dobivaju kakvu-takvu plaću i ide im radni staž, što je bolje nego da sjede besposleno kod kuće. U spomenutom je programu tako zaposleno 25 gerontodomaćica, a otvaraju se i šanse u turizmu. Svake nas godine posjećuje sve više turista te je broj ostvarenih noćenja u privatnom smještaju, odnosno apartmanima u Janjoj Gori i drugim zaseocima veći. Bude ih i do 200 godišnje, što nije loše za početak.

Kakvi su vam planovi i predstojeće aktivnosti?

Za tri katastarske općine moramo obnoviti zemljišne knjige koje su bile izvan snage, pa se vlasnički odnosi moraju raščistiti: imovinsko-pravni odnosi za cijelu bi Općinu bili riješeni da pod ‘svoje’ vratimo Lički Podhum, Kunić i Međeđak. To je preduvjet sudjelovanja na natječajima za sredstva iz EU-fondova. Dosad smo već kandidirali ovdašnji Vatrogasni dom za oređenje i opremanje vrijedno 7,5 milijuna kuna. Otvorili smo ovdje u Domu kulture prvo 3D kino u Karlovačkoj županiji, za što je nadležno ministarstvo dalo 300.000, Općina 120.000, a Županija 10.000 kuna. Moram istaknuti vrlo dobru suradnju sa županijskim vlastima i županom Damirom Jelićem, koji nam dosta pomaže u svemu, a pogotovu oko katastarskih knjiga i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.