U Plaškom svečano obilježena 75. godišnjica Drugog zasjedanja ZAVNOH-a

PLAŠKI - Sabor je posve ignorirao svoj 75. rođendan, unatoč tome što je u Plaškom, u sklopu Dana općine, 12. oktobra svečano obilježena obljetnica Drugog zasjedanja ZAVNOH-a. Na tom važnom skupu, održanom u malom ličkom mjestu od 12. do 15. oktobra ratne 1943. pod predsjedanjem Vladimira Nazora, prvog predsjednika najvišeg republičkog tijela, potvrđena je odluka da se krajevi koje je Pavelićeva vlast darovala fašističkoj Italiji, Mađarskoj i drugim Hitlerovim saveznicama – Istra, brojni otoci, velik dio Dalmacije i Međimurja – ponovno pripoje matici. Odluka koja je sazrijevala od Pazina, Plitvica, Otočca i Prvog zasjedanja ZAVNOH-a, potvrđena je nakon Plaškog na svim sljedećim zasjedanjima zemaljskog antifašističkog vijeća Hrvatske i AVNOJ-a, krovnog partizanskog tijela buduće federativne zajednice, pa tako i na čuvenom zboru u Topuskom.

Na proslavi u Plaškom nije se pojavio nijedan predstavnik najviših državnih institucija, pa su počast važnoj historijskoj prekretnici odali samo lokalni i županijski čelnici, praćeni brojnim pojedincima, antifašistima i predstavnicima srpske zajednice ustaničkoga kraja. Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća načelnik Pero Damjanović govorio je o uspjesima, neuspjesima i budućim planovima Plaškog, nakon čega smo njegove stranačke kolege iz SDP-a, saborske zastupnike Ranka Ostojića i Damira Mateljana, pitali zašto je tijelo u koje su izabrani voljom građana ignoriralo povijesnu obljetnicu.

- Neoprostivo je da nitko službeno nije poslao izaslanstvo Sabora u Plaški, kad svi dobro znamo da u Ustavu stoji kako je ZAVNOH temelj ove države - rekao je Mateljan.

- Drugo zasjedanje ZAVNOH-a apsolutno zaslužuje drugačiji tretman, no aktualna vlast ne drži do stvari do kojih bi se trebalo držati, a to je svakako i taj najpozitivniji dio naše povijesti. Ispada da tek rijetki pokušavaju njegovati stečevine antifašizma, koji je okosnica naše države. Znamo jako dobro što se na Drugom zasjedanju ZAVNOH-a zbilo s pazinskim odlukama; kad se sagleda i zbroji sve što je to tijelo učinilo za Hrvatsku, jasno je da ga neće priznati samo onaj tko želi zaboraviti i revidirati povijest. Ona se briše i u našim knjigama, iako je nevjerojatno da pobjednička zemlja sebe želi ‘uzdignuti’ kao poraženu - izjavio je za "Portal Novosti" Ostojić.