Crno brdo ide u Luksemburg

BILJANI DONJI - U posljednjih osam godina ušli smo u Europsku uniju, triput su se mijenjale vlade, brojni ministri i uredbe, političkom scenom koračaju neki novi diletanti. Nitko od njih, ama baš nitko nije bio u stanju riješiti problem tzv. crnog brda od 150 tisuća tona otpadne troske koju je na područje Biljana Donjih u srcu Ravnih kotara još 2010., iz propale šibenske Tvornice elektroda i ferolegura, višekratno navezla zagrebačka MLM grupa vlasnika Sadika Čolića.

Rješenje problema odlučila je, čini se, potaknuti Europska komisija, koja je prošlog tjedna Sudu Europske unije u Luxembourgu podnijela tužbu protiv Hrvatske jer nije osigurala odgovarajuću razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša na ovoj lokaciji i spomenutom području.

Ovdje pomozimo europskim dušobrižnicima da shvate sve nijanse hrvatske državne politike u gospodarenju otpadom: troska je dijelom kancerogena, sadrži spojeve poput fero i silikomangana, pa lokalno stanovništvo srpske i hrvatske nacionalnosti, pod zajedničkom zastavom Eko udruge Ravni kotari, godinama pokušava senzibilizirati javnost na zdravstvene opasnosti koje im direktno prijete zbog svakodnevne izloženosti otpadu. Studije o zaštiti okoliša koje su dali izraditi, njih ukupno tri, od čega jednu u Njemačkoj, pokazale su odreda prisutnost kancerogenih policikličkih aromatičnih ugljikovodika, čak dvadeset puta više od količine dozvoljene u prirodi.

Zdravko Belušić, predsjednik Eko udruge Ravni kotari, godinama referira da je vodna inspekcija dokazala i određeni stupanj zagađenja podzemnih voda, zbog čega pojedini stanovnici tog kraja ne koriste gusterne već kupuju vodu. Nadalje navodi da se prilikom svakog jačeg vjetra čestice troske raspršuju i moguće truju plodne njive, vinograde, voćnjake i same stanovnike. Sada nas informira da već ima desetak slučajeva sumnjivih novonastalih malignih oboljenja i to kod mlađe populacije. Problematično je i u obližnjim Suhovarama, Škabrnji i Nadinu, ekološkom selu koje bi, ako se ne spriječi daljnje zagađenje, moglo izgubiti eko-certifikat.

- Prije pet godina Komisija je donijela direktivu da se crno brdo ukloni. Potom je prije dvije godine izrekla zadnju opomenu, a sada podnosi tužbu, nakon čega ide kazna. Ona može biti novčana, a može se tražiti i odgovornost pojedinih osoba za ovaj dugogodišnji cirkus - kaže Belušić za Novosti.

Polaže nade u EK jer je uvjeren da se s njima nije za šaliti, naročito kada je riječ o zagađenju voda.

- Prekjučer se ratovalo za zlato, jučer za naftu, a sutra će se ratovati za vodu - sumira.

Država i Sadik Čolić, vlasnik MLM grupe, prilično se komotno ponašaju u ovom slučaju. Inspekcija Ministarstva zaštite okoliša naredila je rješenjem iz ožujka 2015. da ta tvrtka ukloni nepropisno odložen otpad, čak je izrekla 60 tisuća kuna kazne Čoliću, koji je nonšalantno zavaljen u direktorsku fotelju na jednoj televiziji relativno nedavno izjavio da ima analizu koja navodno potvrđuje da otpad nije opasan, pa ju je predao u ministarstvo.

Bilo je tu još gafova države: svojedobno je pod egidom sanacije crnog brda pokušano njegovo prilično beznadno prekrivanje zaštitnom ceradom, ali je na kraju sve propalo jer nije napravljena adekvatna posteljica koja bi spriječila da otrovne tvari ispiranjem ne poniru direktno u podzemne vode. Sve u svemu, Ministarstvo zaštite okoliša pohvalilo se kako (još) nije zaprimilo tužbu Europske komisije.

- U cijeloj priči oko crnog brda ima posla za DORH i Uskok. Ali neka, neka se u ministarstvu vesele da nisu primili tužbu. Češat će se već oni, ali bit će kasno - kaže Zdravko Belušić.