Ni sjene od Sjeničaka

SJENIČAK - Kordunaško mjesto Sjeničak, do 1990., stopostotno naseljeno srpskim stanovništvom, dijeli se na tri naselja: Lasinjski, Donji i Gornji Sjeničak. Ova dva potonja sada pripadaju Gradu Karlovcu, dok Lasinjski pripada pod općinu Lasinja. Lasinjski Sjeničak je od Karlovca udaljen 30 kilometara, Donji 40, a Gornji 50 km. Nekada je tu živjelo mnoštvo stanovnika koji su radili u obližnjem Karlovcu, ali su se za vlastite potrebe tržište bavili i poljoprivredom. Danas u sva tri Sjeničaka ima oko 300 ljudi, a do 1991. ih je bilo više od 1600, što opet znači da se ‘vratio’ svaki šesti stanovnik. Voćarstvo i šljive posebno su uspijevali na tom terenu, na malo višoj nadmorskoj visini gdje mrazovi nisu negativno djelovali. Onda je došla Oluja, poznata po ostvarenim rezultatima i ovaj je kraj ostao pust, zarastao je u šikaru i šumu. Malo se tko vratio, mnogi su se odselili u Srbiju, Republiku Srpsku, a najviše u inostranstvo; Australiju, Kanadu, Ameriku ili države EU.

Mnogo poznatih ljudi je rođeno u Sjeničaku: Sava Mrkalj, jezikoslovac i preteča Vuka Stefanovića Karadžića, Božo Juras, prvoborac, Branko i Gojko Nikoliš, prvoborci, Stanko Maslek, sudionik savjetovanja na Abezu, Mile Manojlović Gedža, autor Ostrožinskog pravilnika, Mile Mrkalj, učitelj i društveno-politički radnik, Miloš Kljajić, narodni heroj prema čijem imenu mjesto u Bačkoj nosi ime Kljajićevo, Pero Mrkalj, poznati novinar, Jovo Bižić, učitelj, autor trilogije o Sjeničaku i dobitnik nagrade fondacije Andrić-Gligić. U Sjeničaku su kao učitelji službovali Hasan Kikić, narodni heroj i Mile Martinović, kao i Danilo Jakšić, gornjokarlovački vladika. Filozof dr. Miljkan Maslić je iz obližnjeg Ostrožina, a u blizini je boravio i Ognjoslav Utječanović Ostrožinski.

U Gornjem Sjeničaku se nalazila i jedna od najstarijih škola na Kordunu u kojoj se nastava u početku odvijala na njemačkom jeziku. To je bila tzv. državna škola, a u Lasinjskom u okviru crkve, sveštenici su bili učitelji i više su učili vjeronauku, ali pomalo slova i račun. Na zgradi nekadašnje ambulante i pošte u centru Lasinjskog Sjeničaka nalazi se spomen ploča žrtvama Drugog svjetskog rata: ‘Slava borcima Sjeničaka i Banskih Moravaca palim za revoluciju i oslobođenje domovine 1938.-1945.’. Ispod toga su imena Bože S. Jurasa i narodnog heroja Miloša M. Kljajića te imena 155 poginulih boraca, dok je bilo i 795 žrtava ustaško-fašističkog terora.

Teško je na brzinu i ukratko opisati povijest Sjeničaka, ali slike sadašnjeg stanja govore o sudbini toga dijela Korduna, koju taj kraj nikako nije zaslužio. Nažalost, nema razloga vjerovati u bolju budućnost sva tri Sjeničaka, a bome ni u bolju sudbinu Korduna i ostalih srpskih krajeva u RH.