Anja Šimpraga: Ako ste pripadnik manjine i vidite grafit "ubij Srbina“, nije vam nimalo lako

KNIN - - Na obljetnicu Oluje nikad ne izlazim na ulicu, ne hodam po gradu, ne želim biti ničija meta niti se osjećati u svom gradu nepoželjno. Za kninske Srbe to je svakako dan kad se ne osjećaju ugodno, ali ne samo zbog onoga što je bilo i tih ratnih konotacija, nego prije svega zbog onoga što bi moglo biti, što bi im se u toj uzavreloj, euforičnoj atmosferi moglo dogoditi. Uvijek me žalosti kad vidim da u govoru mržnje, napose na internetskim portalima, prednjače mladi ljudi koji nisu prošli ni rat ni Oluju, a ipak duboko i opako mrze - kaže Anja Šimpraga, dožupanica šibensko-kninska, povratnica i rođena Kninjanka.

Razgovarale smo u povodu objave Biltena Srpskog narodnog vijeća u kojemu se konstatira da je govor mržnje i diskriminacija Srba u Hrvatskoj u radikalnom porastu. Lani je zabilježeno 330 takvih slučajeva, čak 57 posto više nego prethodne godine. Bilježi li i Knin eskalaciju netolerancije i antimanjinskog raspoloženja?

- Ne bih rekla da je u Kninu posebno u porastu nasilje nad srpskom manjinom, bilo verbalno ili fizičko. Mislim da je danas međunacionalna situacija puno bolja nego prije. Ali, nažalost, grafita s porukama mržnje i poticanja na nasilje prema Srbima ima sve više, pogotovo u Šibeniku, kao središtu županije. Spomenut ću samo ono što sam sama vidjela. Recimo, u svibnju prošle godine u blizini gradske tržnice stajao je natpis „Za dom spremni“. Na zgradi osnovne škole Petar Krešimir Četvrti, na Šubićevcu, pisalo je „Oj hrvatska mati, Srbe ćemo klati“. Prije mjesec dana kod Robne kuće u središtu Šibenika, stajalo je već klasično: „Ubij Srbina!“ Vidjela sam takav grafit i u Lađevcima. Sve su to pojedinačni slučajevi, ali kad to vidite, a pripadnik ste manjine kojoj su takve poruke namijenjene, nije vam nimalo lako.

Dožupanica Anja Šimpraga vratila se u Knin s obitelji već 1999., i krenula u šesti razred osnovne škole. U Kninu je završila i osnovnu i srednju školu, a onda i fakultet. Teško joj se, kaže, pomiriti s tim da 21 godinu od Oluje ljudi još žive u toj ratnoj psihozi, da se mnogi i danas gledaju preko nišana, da i dalje govore o prošlosti umjesto da se okrenu budućnosti. Jer, dok se tone u prošlost, mladi, sposobni i obrazovani ljudi, reći će Šimpraga, odlaze i traže svoju bolju budućnost drugdje.

- Hrvatska je potpisala međunarodne konvencije i zakone o zaštiti ljudskih i manjinskih prava. Ušli smo u Europsku uniju, dio smo tog civiliziranog, demokratskog svijeta, ali i dalje se ponašamo netolerantno i primitivno, a zakone ne provodimo niti potpisane konvencije poštujemo. Mržnja je otrov, ona ljudima ne pomaže da prebrode svoje egzistencijalne probleme, ona ih samo gura na dno. I s tim treba prestati, vrijeme je da se okrenemo budućnosti i da jedni drugima činimo dobro i kao sugrađani i kao ljudi.

Anja ne prihvaća samozvane srpske tutore koji dolaze u Hrvatsku, u Knin, samo povremeno, a onda pretendiraju biti politički glasnogovornici i zaštitnici srpskih prava u Hrvatskoj.

- Mi koji ovdje živimo najbolje znamo kako nam je i o tome nam ne mogu govoriti oni što nas zbog nekih svojih razloga i interesa obiđu jednom godišnje. Uvijek rado slušam one koji dijele moju i sudbinu naroda koji ovdje živi, a ne kojekakvih prolaznika koji me uvjeravaju da znaju bolje od mene kako mi je - kaže Anja.

Uvjerena je da bez sankcioniranja govora mržnje i poticanja na nasilje, ne može biti većih pomaka u stvaranju tolerantnijeg društva.

- Ako HOS-ovi „crnokošuljaši“ paradiraju Kninom s ustaškim obilježjima i pjevaju ustaške pjesme, ako Thompson na koncertu uzvikuje „Za dom spremni“ slaveći Oluju, a represivni aparat ne reagira, možemo samo očekivati da na idućoj proslavi Oluje bude govora mržnje još više. Tome treba stati na kraj, za dobro svih nas i za dobro ove zemlje - poručuje šibensko-kninska dožupanica iz manjinske srpske kvote.