Slavonska sela puna praznih i zapuštenih kuća bez nasljednika

DRENJE - U slavonskim selima sve su brojnije prazne, zarasle i urušene kuće. Nakon smrti vlasnika ostale su puste, a nasljednici se nisu javljali. U pravoj terminologiji radi se o ošasnoj imovini, piše Glas Slavonije, a prenosi Index.hr. Na institut ošasne imovine kada je riječ o starim, utihnulim kućama u slavonskim selima upućuju i u Ministarstvu državne imovine.

Tu se postavlja pitanje o tome kome ta imovina pripada, s obzirom da ona propada i desetljećima, bez ikakve aktivnosti koja bi upućivala da im slijedi novi život. Ministarstvo navodi kako takva imovina pripada lokalnoj samoupravi.

"Ošasna ostavina imovina je koja ostaje iza pokojnika bez vlastitih nasljednika, tj. imovina koje su se nasljednici, što je najčešće slučaj, odrekli zbog dugovanja ostavitelja. Prema Zakonu o nasljeđivanju, smrću ostavitelja koji nema nasljednika ostavina prelazi na općinu, odnosno grad koji time dobivaju jednaki položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici čega se oni ne mogu odreći", ističu u Ministarstvu državne imovine.

Ministarstvo državne imovine ne raspolaže podacima koliko je takve imovine prešlo u vlasništvo jedinica lokalne samouprave, ali sigurno je da slavonska sela sve više pružaju sliku upravo takve imovine - bez života i budućnosti.

U pojedinim ruralnim sredinama oko Đakova čitavi su nizovi takvih kuća, pa i čitavi dijelovi ulica.

"U Bučju je čak dvije trećine takvih kuća, a eskaliralo je nakon rata. Propadaju, same se ruše, u njima raste guštara, nitko u njih ne dolazi. Same će se porušiti. Nekad nas je bilo u 77 kuća u selu, a danas se živi u njih jedva 15-ak", kaže Zorko Meherek iz Bučja Gorjanskog, sela u općini Drenje, čiji načelnik Slavko Dešić i sam priznaje da su sela Drenjanštine puna takvih kuća.

NASLJEDNICI BEZ INTERESA

Načelnik Levanjske Varoši Slavko Tidlačka zna da ošasna imovina pripada lokalnoj samoupravi, no skeptičan je u pogledu realizacije, prijenosa vlasništva, dokazivanja da ona nema nasljednika i drugog.

"Ima tu nasljednika koji nemaju nikakvog interesa za to, nitko nije pokretao ostavine. U većini slučajeva jave se, postoje pravni sljednici, znaju biti i u dalekim dijelovima svijeta, pa ne vide interes. Danas u tome pomaže Geoportal, tu je i gruntovnica, katastar. No, ima i nedostupnih vlasnika. Mislim da će porez na nekretnine tek potpiriti ovaj problem jer će ljudi gubiti interes za te godinama prazne, a naslijeđene kuće zbog tog nameta, još više će se odricati takvih kuća. Ima i mladih koji i ne znaju da im preci imaju nekretnine u nekom selu, pa ih mi sami na neki način tražimo da se jave jer imaju pravo na nasljedstvo takve nekretnine. Općina vodi dug prema toj imovini, možemo se tim teretom uknjižiti na nju u slučaju prodaje", kaže Tidlačka.

U slučaju gdje bi takva imovina pripala varoškoj samoupravi, dodaje, Općina bi znala što bi s njom.

"Rješenje vidimo u razvoju kontinentalnog turizma gdje bi lokalna samouprava takve nekretnine prodavala onima koji život vide u njezinim selima, podalje od grada i gradske buke, u životu nadomak prirodi i tišini, uz razvoj turizma na kućnom pragu, uz iskorištavanje prirodnih i drugih predispozicija našeg kraja", dodaje Tidlačka.