Lalić: Ključni problem Hrvatske su Hrvati

ZAGREB - Bez slobode javnog govora i bez javnosti nema demokracije, rečeno je na tribini ‘Sloboda javnog govora u demokratskoj Hrvatskoj’, održanoj 6. decembra u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu. Uz moderaciju Eugena Jakovčića iz Centra za suočavanje s prošlošću – Documenta, profesori Dražen Lalić s Fakulteta političkih znanosti i Snježana Banović s Akademije dramske umjetnosti nastojali su uz pomoć aktivne publike rasvijetliti značenje i primjenu tih pojmova kroz svakodnevne primjere. Snježana Banović govorila je o napadima na glumce Radu Šerbedžiju i Miru Furlan zbog njihovog navodnog nedovoljnog domoljublja ili ‘pogrešnih’ krvnih zrnaca.

– Uvijek se na iste ljude puca iz velike blizine kao na glinene golubove. Hoće li to nakon 25 godina završiti – zapitala se Banović.

Dražen Lalić je podsjetio da je Šerbedžija napadnut, čak i od strane ministra branitelja, zbog izjava koje uopće nije rekao, za što postoje i dokazi.

– Sam Šerbedžija je naglasio da je sin hrvatskog partizana i da je hrvatski domoljub, ali to smeta onima čiji je poimanje domoljublja drugačije. A prozivanje drugih po nacionalnoj osnovi uvijek pruža priliku za lov u mutnom i nametanje svojih ‘istina’ koje često uključuju i negiranje stvarnosti, kao što pokazuje i primjer spomen-ploče s pozdravom ‘Za dom spremni’ u Jasenovcu. Jasenovac ima svoju simboliku, kad to kažete svatko će znati da se radi o ustaškom logoru, koliko god postojali oni koji to negiraju – rekao je ovaj sociolog.

– Primjer nametanje istine je usporedba ratova 40-ih i 90-ih i naglašavanje da je Domovinski rat najznačajniji događaj u hrvatskoj povijesti. Pitao sam studente koji je rat odnio više žrtava, ovaj najnoviji ili Drugi svjetski rat. Skoro polovina ih je rekla da je najviše žrtava palo u zadnjem ratu. Onda sam im rekao da je na svakog stradalog u Hrvatskoj 90-ih stradalo 12 ili 13 njih 40-ih – kazao je Lalić.

Učesnici tribine su se složili da su svi primjeri nacionalizma posljedica toga što Hrvatska nikad nije imala strategiju razvoja.

– Od 90-ih stojimo u mjestu i dijelimo se po političkoj ili nacionalnoj liniji. I zato ključni problem Hrvatske nisu Srbi nego Hrvati i to zato što su brojniji – rekao je Lalić.

U raspravi je bilo riječi o fotografiji predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović na kojoj u Torontu pozira uz zastavu s prvim bijelim poljem.

– Znajući da ima mnogo nas koji pobjesnimo ili se osjećamo neugodno kad vidimo takvu zastavu, može se reći da Grabar-Kitarović nije predsjednica svih građana – rekao je Lalić.
{youtube}xk-GVBlYnp0{/youtube}
Na skupu su bili i zagovornici desnih političkih opcija, među kojima i povjesničar Ivan Biondić, koji je ocijenio da je proces integracije Hrvatske ‘zločin za pisaćim stolom’. Njegov neimenovani drug izrazio je negodovanje zbog toga što je sudac Zdravko Majerović na suđenju Tomislavu Merčepu kazao da se ovaj nalazio na krivoj strani povijesti.

– Na znam je li sudac to trebao reći jer se ne razumijem u pravo, ali činjenica je da je Merčep svojim zločinima i onima koji su počinili njegovi ljudi osramotio sve nas – zaključio je Lalić.