Crni Božić 1942.

KARLOVAC - U Gornjoj Trebinji, naselju u mjesnom odboru Popović Brdo u sastavu grada Karlovca, u subotu je održana tradicionalna komemoracija u znak sjećanja na stradanje 220 nevinih civila, staraca, žena i djece iz 12 okolnih sela koje su ustaše ubili na pravoslavni Badnjak i Božić, 6. i 7. januara 1942. godine.
Na zajedničku spomen kosturnicu i spomenik kod pravoslavne crkve u Gornjoj Trebinji su položeni vijenci i zapaljene svijeće antifašističkih udruženja i potomaka stradalih civila. Parastos stradalima održao je karlovački paroh Predrag Sušić. U ovu kosturnicu su prije dvije godine, nakon ekshumacija iz triju grobnica u okolnim šumama do kojih je bilo gotovo nemoguće doći, sahranjene kosti 205 žrtava. Ostaci preostalih 15 pogubljenih sahranjeni su na okolna mjesna groblja odmah po stradanju, a neki su odvedeni u Jasenovac i tamo ubijeni.

Ovaj zločin zapravo je bio nastavak ustaške ofenzive od 21. decembra 1941. kada je u Prkosu i okolnim selima ubijeno 1500 Srba sa ciljem da se uništi srpsko življe i spriječi daljnji razvoj ustanka u sjevero-istočnom dijelu Korduna. Umjesto toga,dogodilo se suprotno. Ustanak se još više rasplamsao isvakodnevno je rastao broj partizana što je rezultiralo oslobađanjem Vojnića već 12. januara 1942. godine te je tako Vojnić postao prvo kotarsko mjesto oslobođeno u Hrvatskoj.

Dušan Dujo Krivokuća jedini je živući svjedok tog zločina, a bio je i glavni organizator izgradnje spomenika i spomen kosturnice kod crkve. U tom zločinu, podsjetio je on, stradalo je 147 Srba, 72 Roma i jedan Rus, pravoslavni sveštenik u Gornjoj Trebinji, a među stradalima je bilo i 75 djece do 15 godina starosti. Na okolnosti zločina podsjetio je i Branko Kljajić, predsjednik Udruženja antifašista Karlovačke županije i novi član Predsjedništva SABA R,. Osvrnuo se na najnovije i uvijek prisutne tendencije mijenjanja historije NOB-a.

- Antifašizam je u ovo vrijeme meta napada sa više strana. Najčešće se to događa pod plaštom blaćenja komunizma sa kojim se onda antifašizam izjednačava. Posebna je meta napada bivši vođa i predsjednik KP Josip Broz Tito, neovisno od toga što je upravo on na čelu Partije poveo komuniste i narodne mase u borbu protiv fašizma i neovisno od toga što - da nije bilo antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu - ne bi ni Hrvatske bilo u današnjim granicama. Zločincem se prikazuje vrhovnog komandanta narodno-oslobodilačke vojske koji nije komandovao tim jedinicama iz Londona ili Vašingtona već se cijeli rat zajedno borio sa svojim borcima - kazao je Kljajić.

Novi potpredsjednik SABA RH Milovan Bojčetić je rekao da mnogi ustaše i fašisti danas uživaju u Hrvatskoj ničim zaslužene penzije pa ispada da su zločinci još za svoje zločine i nagrađeni. To je suprotno Ustavu RH i predstoji borba za ispravljanje nepravde prema borcima NOB-a čiji je status znatno umanjen u zadnjih 25 godina. Komemoraciji su prisustvovali antifašisti iz Karlovca, Zagreba, Krnjaka, Petrinje, Duge Rese i karlovačkog SDP-a, a uz antifašiste organizirao ju je VSNM Karlovačke županije.